Na globalnoj razini gotovo 400 milijardi dolara hrane baci se ili propadne prije nego što uopće dođe do polica dućana, pokazali su to podaci novog istraživanja Ujedinjenih naroda.
Kako objašnjavaju, oko 20,7 posto hrane baci se na godišnjoj razini u Središnjoj i Južnoj Aziji, dok u Sjevernoj Americi i Europi na otpadu završi 15,7 posto hrane. S druge pak strane najmanje hrane baci se na području Istočne i Jugoistočne Azije, 7,8 posto te Australije i Novog Zelanda, 5,8 posto.
I dok veliki broj kompanija pokušava ovom problemu stati na kraju moderniziranjem skladišnih sustava, stručnjaci upozoravaju kako bi razvoj novih i modernih hladnjača uvelike ublažio ovu crnu statistiku. Osim toga, ističu kako bi i detaljniji podaci i češće kontrole distribucijskih kanala također doveli do smanjenja ove pojave, piše Bloomberg.
- Bacanje hrane dodatni je pritisak na već ionako siromašne prirodne resurse. Ovi podaci pokazuju kako mi i dalje nepotrebno trošimo svoje resurse, zagađujemo vodu i atmosferu – pojasnio je Qu Dongyu, generalni direktor Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
Kada se pogleda vrsta hrane, najveći dio, odnosno 25,3 posto otpada na žitarice i mahunarke, slijedi ih voće i povrće s 21,6 posto dok se najmanje baca usjeva.
Potrošači također igraju veliku ulogu u ovoj vrsti otpada. Čak 37 posto životinjskih proizvoda i petina ukupnog voća i povrća završi u smeću nakon kupnje. Naravno, bogate države, zbog ograničenog roka trajanja proizvoda i lošijeg planiranja kupovine, imaju višu razinu otpada.