Dvije godine nakon što je još bivši ministar turizma Anton Kliman najavio uvođenje turističkog vaučera - tzv. cro kartice - projekt još nije zaživio, a kako doznaje Jutarnji list, upravo se traži novi model kartica koje bi zaposlenici dobivali zajedno uz regres i dar u naravi i koje bi pritom bile nešto manje izdašne.
Pronalazak nove računice za turistički vaučer, naime, posljedica je rezultata istraživanja koje je pokazalo da se čak 90 posto domaćih zaposlenika nije spremno odreći regresa i ostalih neoporezivih primanja koja su im, kako je to prvotno zamišljeno, trebala biti zamijenjena vaučerima u iznosu od 10 tisuća kuna.
Proračun
Pojavila se potom bila i varijanta u kojoj bi zaposlenici zadržali regres pa uz njega primali po pet tisuća kuna vaučera namijenjenog trošenju na Jadranu u pred i posezoni te cijelu godinu na kontinentu, ali ostalo je izvjesno da će ministar financija Zdravko Marić teško taj novac nadoknaditi kroz proračun pa bi, prema posljednjoj računici, potencijalna cro kartica na kraju mogla biti svedena na 2.500 kuna po zaposleniku, uz zadržavanje regresa i dara u naravi.
“Rasprava o cro kartici vodi se jako dugo i u njoj svatko polazi sa svoje pozicije, ali ostaje činjenica da je nužno pronaći neki model koji će biti prihvatljiv i poslodavcima i zaposlenicima, ali i Ministarstvu financija koje za uvođenje vaučera mora pronaći neko mjesto u proračunu. Sudeći prema istraživanjima, zaposlenici se nisu spremni odreći regresa pa je vaučer potrebno uvesti uz postojeće porezne primitke, a opet model treba biti takav da ga proračun može podnijeti”, doznaje Jutarnji list od jednog dobro informiranog izvora.
Put do cro kartice, čini se, tako će biti prilično zahtjevna procedura jer je već sada očito kako se prvotni model, onako kako je bio zamišljen u vrijeme ministra Klimana, teško može implementirati.
On je, naime, bio zamišljen dosta velikodušno: baziran na modelu prema kojem će 1,5 milijuna zaposlenika koristiti vaučer od pet, odnosno 10 tisuća kuna, povećanje turističke potrošnje trebalo je na godišnjoj razini iznositi 2,25 i 4,5 milijardi kuna, koliko bi se iz kartica slilo na tržište.
Troškovi
U međuvremenu, međutim, pojavio se cijeli set novih spoznaja koje ipak značajno utječu na računicu turističkog vaučera.
Naime, iz potencijalnog broja korisnika bilo je potrebno izbaciti 230 tisuća državnih i javnih službenika s obzirom na to da nije izgledno da će država sama sebi financirati turističku potrošnju, a onda je pak trebalo uračunati kako mnogi poslodavci i zaposlenici uopće neće htjeti koristiti vaučer, čime se broj interesenata sveo na 400 tisuća.
Uz takvu pretpostavku, potencijal povećanja turističke potrošnje s 4,5 pao je na samo milijardu kuna godišnje, a sada tu treba uračunati i sve troškove koje će vaučer donijeti.
Kao što je Jutarnji list već ranije pisao, za njegovo uvođenje trebat će uspostaviti zasebno tijelo, vrlo vjerojatno agenciju koja bi provodila licenciranje subjekata koji će sudjelovati u cijelom procesu.
Nadzor
Potrebno je potom angažirati i djelatnike koji će odraditi terenski posao uključivanja subjekata u cijelu priču - restorana, kafića, hotela i ostalih kod kojih će zaposlenici moći trošiti novac s kartice - a postavlja se potom i pitanje nadzora nad namjenskim trošnjem sredstava, što bi dodatno trebala raditi Porezna uprava, i to na sve skupa pretpostavljenih 400 tisuća korisnika.
Uz sve to, u ovoj fazi projekta nitko ne zna odgovoriti na pitanje koliko će zaposlenika doista biti zainteresirano za ovaj projekt, kao niti kakav će biti interes poslodavaca koji već sada rijetko koriste mogućnost isplate regresa radnicima u iznosu do 2.500 kuna, što im je također neoporezivi trošak.