Mirovinski fondovi u Hrvatskoj zadnjih godina diversificiraju svoje portfelje i imovinu u koju ulažu, s naglaskom u alternativne klase imovine, prije svega private equity, ali i u obnovljive izvore energije, kazao je uz ostalo u utorak na "financial brunchu" udruge UMFO predsjednik Uprave mirovinskog fonda Erste Plavi Petar Vlaić.
Vlaić se na 'financijskom doručku' u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava-UMFO našao zajedno s gotovo svim čelnicima mirovinskih fondova u Hrvatskoj, koji su raspravljali o trendovima ulaganja mirovinskih fondova na globalnoj razini, ali i u Hrvatskoj, te utjecaju niskih kamatnih stopa na očekivane prinose.
"Mirovinski fondovi u Hrvatskoj zadnjih godina smanjuju ulaganja u obveznice, jer su kamate niske, a povećavaju ulaganja u domaće i strane dionice, uz istodobno gledanje prilika za ulaganje u alternativne klase imovine, među koje ubrajamo obnovljive izvore energije, u koje nekoliko fondova već ulaže. Tu vidimo velik potencijal u Hrvatskoj i tu bismo mogli biti veliki ulagači, ali tu nije riječ o ulaganjima s državom nego privatnim sektorom, iako bi i država mogla puno više napraviti na tom području, pogotovo u budućnosti", kazao je Vlaić.
Dodao je da mirovinci sve više ulažu i u nekretnine, jer traže investicije koje nisu prerizične i daju određen prinos.
Zračne luke, HEP, Croatia Airlines... - poželjne mete
On i drugi sudionici rasprave naglasili su spremnost mirovinskih fondova za ulaganjima u državne projekte, pri čemu spominju zračne luke, Croatia Airlines, pa i HEP.
"Zračne luke su izrazito interesantne za nas, jer je to profitabilan biznis, a Hrvatska turistička destinacija u kojoj se očekuje nastavak rasta zračnog prometa. U kombinaciji sa zračnim lukama zanimao bi nas i Croatia Airlines. No, ima i drugih mogućnosti, od primjerice ACI-ja, gdje je država također većinski vlasnik, do Hrvatske pošte, koja je izrazito interesantna kao logističko poduzeće te HEP-a i daljnje privatizacije državnih poduzeća koja su dijelom već privatizirana, poput Podravke i drugih", poručio je Vlaić.
Vjeruje da bi se nešto od toga moglo dogoditi već iduće godine.
U mirovinskim fondovima vjeruju da će niske kamate još potrajati, za što Vlaić smatra da može biti dobro za ekonomiju, jer će zaduživanje biti jeftinije, što može povećati ekonomsku aktivnost.
Upozorava da je pri tome bitan fleksibilni državni regulatorni i zakonski okvir.
Ove godine mirovinski fondovi očekuju jako dobre prinose, dok za iduću i u idućem razdoblju, misle da će prinosi biti niži, ponekad i negativni, ali da to ne treba gledati s panikom, jer se radi sa dugoročnim ulaganjima.
Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac kaže da će relativni dio ulaganja u inozemstvu rasti, ali i da se sve gleda dugoročno.
"Ulaganja u infrastrukturne projekte nisu previše limitirana od strane države, tu čak postoji prilična 'izdašnost' kada su u pitanju strateški projekti, kao i mogućnosti značajnih ulaganja", smatra Grbavac.
Iskustva iz svijeta iznio je međunarodni stručnjak i privatni investitor Alen Kadić, koji je dugo godina bio zaposlen, a sada im je savjetnik u jednom od najjačih kanadskih i ukupno u svijetu mirovinskih fondova CPPIB, koji je naglasio da taj kanadski fond već odavna ulaganja usmjerava izvan Kanade, oko 85 posto, a svega 15 posto u zemlji.
"To nije išlo odjednom, oko toga se dugo radilo, no to je sada trend u svijetu s gotovo svim mirovinskim fondovima. Stoga se svi koji se time bavimo nadamo da će se s vremenom i u Hrvatskoj sustav tako složiti da ide u tom smjeru, jer sada i jest pravo vrijeme i u državi bi trebali biti svjesni da u mirovincima imaju partnere", poručio je Kadić.
Važnost ulaganja tih fondova u industriju i kompanije naglasio je i član Uprave Podravke za financije Davor Doko, kazavši da se sa povećanjem udjela fondova u vlasništvu te kompanije sa prijašnjih 10-ak, na sadašnjih oko 52 posto, povećavala i efikasnost kompanije kroz rast korporativnih ulaganja.
"Ulaganja mirovinskih fondova kao dugoročnih investitora zadnjih godina donosi uz rast dobiti i rast zapošljavanja u Podravki te širenje društvenog utjecaja, kao i kapital za akvizicije u regiji te za investicije, što se pokazalo kupnjom Žita te ulaganjima u veliku tvornicu Belupa", ocijenio je Doko.