Trka na prstenac

Ministarstvo turizma financiralo otvaranje muzeja posvećenog konjičkom natjecanju u Istri

Općina je od Ministarstva turizma dobila 238.500 kuna nakon što se javila na jedan od javnih natječaja
Dio atmosfere iz novog muzeja
 Goran Šebelić/Cropix

Prije nekoliko dana otvoren je zanimljiv mali muzej u malom mjestu Barban posvećen Trci na prstenac. Riječ je konjičkom natjecanju sličnom Sinjskoj alci, a u tom malom mjestu održava se od 1976. godine svakog trećeg vikenda u kolovozu. U čast toj manifestaciji koja privlači na tisuće posjetitelja, tamošnja općinska uprava odlučila je u središtu mjesta urediti centar za posjetitelje koji će svim gostima tog malog mjesta i Istre predstaviti tradiciju tog viteškog natjecanja, ali i lokalnu povijest.

Općina je od Ministarstva turizma za ovu vrijednu turističku investiciju u javnu turističku infrastrukturu dobila 238.500 kuna nakon što se javila na jedan od javnih natječaja. Projekt je, naime, odobren u sklopu Programa razvoja javne turističke infrastrukture. U tom se programu odobrilo sufinanciranje 46 razvojnih projekata u ukupnoj vrijednosti 19.971.700 kuna za plaže i centre za posjetitelje te interpretacijske centre diljem Hrvatske.

No, po čemu je ovaj prostor u biti izuzetan? Iako se ne prostire na velikoj površini, novi multimedijalni prostor čiji je idejni projekt izradio Studio Putinja iz Pazina mami znatiželju već na samom ulazu. Arhitekti su centar zamislili kroz pet cjelina. Nakon što se popnete na prvi kat, odjednom ulazite u Gradišće, odnosno na stazu na kojoj se natječu konjanici Trke na prstenac. Naime, u centar se ulazi zanimljivim hodnikom koji asocira na trkaću stazu artikuliranu obručima, odnosno prstenovima popraćeni svjetlosnim i zvučnim efektima.

Veliki prstenovi uz pomoć senzora detektiraju brzinu i ritam kretanja posjetitelja te svjetlosnim efektima dočaravaju pokret čime se stvara napetost i doživljaj konjanika pri ciljanju prstenca. Već tu ste zaintrigirani što vas dalje čeka. Nakon što osjetite duh Trke na prstenac i tremu konjanika i njihovih konja na startu staze, ulazite u manju dvoranu s prezentacijom Trke kroz povijest i njezinih sudionika, eksponatom vitice i koplja položenih oko nje u središtu prostorije te tradicionalnih narodnih nošnji i popratnih rekvizita.

Za one koji nisu toliko upućeni u povijest, dobro je znati da je Trka obnovljena 1976. godine i to zahvaljujući grupi entuzijasta koji su u sklopu tadašnje Istrijade odlučili ponovno u Barbanu pokrenuti staru vitešku igru, koja je starija i od Sinjske alke iz 1715. godine. Tada nisu ni slutili da će se iz tog druženja i zabave izroditi jedna od najpoznatijih istarskih manifestacija ovakvog tipa, koja spada u najmasovnije pučke ljetne fešte na Poluotoku.

Trka naravno ima i svoju povijesnu komponentu. U Barbanu i obližnjoj Savičenti održavala su se konjička natjecanja ovakvog tipa za vrijeme velikih sajmova i crkvenih proslava radi zabave puka i plemića. Barbanska se trka prvi put spominje 1696., a savičentska 1713. U Savičenti su ovakvom turniru mogli pristupiti samo plemići i građani, dok su u Barbanu mogli nastupiti svi koji su ispunjavali pravila objavljena u 'Proglasu' na slobodnom sajmu u Barbanu 10. lipnja 1696., prema kojima je na turniru mogao sudjelovati samo konjanik opremljen kao ratnik, vojnik ili vitez.

Pravila su bila slična današnjima, iako tada nije bilo Časnog suda, mjerenja vremena… Natjecatelj bi s mjesta utrke kretao na znak trube u punoj opremi prema prstencu. Ukoliko bi postigao pogodak, morao se vratiti pred suce radi provjere punti. Pobjednik bi uz najveće počasti dobivao iznos u visini vrijednosti jednih svilenih čarapa i jednog srebrnog mača. Poticaj za ponovno oživljavanje Trke zasigurno je bio i rad dr. Danila Klena, koji je u svom znanstvenom radu, tragom prepiske starih dokumenata barbanskog načelnika Josipa Batela iz druge polovice 19. stoljeća,aktualizirao Trku. Sve ostalo sada je povijest, a ova dvorana sve će posjetitelje uputiti upravo u tu priču.

Nakon prezentacije Trke, slijedi ulazak u kružnu dvoranu s audio i video prezentacijama povijesti mjesta, njezinih bogatih spomenika i Trke na prstenac. Ovdje možete saznati da je Barban stari gradić koji je u 13. stoljeću pripao pazinskom feudu pod vlašću goričkih grofova. U svojoj povijesti bio je kasnije i pod vlašću Austrijanaca, a najduže je pripadao mletačkoj obitelji Loredan, koja je Barban kupila 1535., a u njezinom je vlasništvu ostao čak 334 godine. Njihova ostavština definitivno je palača Loredan na barbarskoj placi, koja je izgrađena daleke 1606.

No, Barban se može podičiti i ostacima iz antičkog doba, glagoljicom, kulama, gradskim vratima, brojnim crkvama i freskama. Sve o tome, saznat ćete u ovom dijelu posjetiteljskog centra. Na kraju samog centra uređena je velika dvorana za prezentacije i okupljanja većeg broja ljudi te suvenirnica sa suvenirima koji su autentični u ovome kraju. A njih ne nedostaje, ako uzmemo u obzir koliko toga bude izloženo na svim ljetnim feštama u Barbanu i okolici. Bit će to idealno mjesto za održavanje raznih skupova i proslava.

Posebnost čitave priče su arhitektonska rješenja. U osmišljavanju centra, pazinski su arhitekti nastojali primijeniti i osmisliti inovativni i zabavni sadržaj. Zabavno je odmah na početku dok hodate kroz obruče koji vas prate zvukom i svjetlošću, čime se stvara atmosfera i napetost konjanika u trci. Drugi kuriozitet je što su svi eksponati prezentirani kroz Brailleovo písmo, ali i same taktilne površine koje vode kroz cijeli objekt radi razumijevanja i kretanja slabovidnih osoba.

Također, u čitavom centru instalirana je moderna LED rasvjeta. Općina Barban uređenjem ovog interaktivnog prostora o povijesti i tradiciji ovog kraja ne namjerava stati. Planovi su veliki. Prije svega želja im je u prizemlju ove povijesne zgrade premjestiti turistički punkt koji se sada nalazi kod crkvice svetog Antuna Pustinjaka. Time bi srce Barbana dobilo cjelovitu javnu turističku atrakciju kako to i zaslužuje, s obzirom na činjenicu da je već godinama turistički šampion unutrašnjosti Istre. Potom je želja obogatiti postav novim multimedijalnim sadržajima, naočalama za proširenu stvarnost i slično. Već su za to osigurali dodatna sredstva, i to 224.000 kuna, također putem Ministarstva turizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 13:04