Slovenska tužba

Ministar Horvat: 'Odluka suda za ljudska prava neće utjecati na hrvatsko gospodarstvo'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.6.2019. u 14:08

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.6.2019. u 14:08

Zagreb, 061118.
Predsjednik uprave Uljanik grupe Emil Bulic i ministar gospodarstva Darko Horvat dali su zajednicku izjavu za medije nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva.
Na fotografiji: Darko Horvat.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Darko Horvat

Ministar gospodarstva Darko Horvat u srijedu je ocijenio da bilo kakva odluka Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu po tužbi Slovenije protiv Hrvatske vezanoj za tražbine "stare" Ljubljanske banke, neće destabilizirati hrvatsko gospodarstvo.

Upitan može li odluka toga suda destabilizirati hrvatsko gospodarstvo, Horvat je na margini konferencije  "InvestCro: Investicije u ključnim sektorima", odgovorio kako ne može.

"Uvjeren sam da odluka, bilo kakva bila, neće destabilizirati hrvatsko gospodarstvo", rekao je Horvat.

Podsjetio je na raniju odluku  Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu prema kojoj se taj sud proglasio nenadležnim za razmatranje tužbe Ljubljanske banke protiv Hrvatske u predmetu tražbina stare Ljubljanske banke.

"Prvo bih sačekao odluku suda, hoće li se uopće time baviti ili ne", rekao je Horvat.

Dodao je kako će Hrvatska poštovati bilo kakvu odluku, donese li je danas sud.

"No siguran sam, kakva god bila, neće biti destabilizacije hrvatskog gospodarstva", istaknuo je ministar gospodarstva.

Proglasi li se sud nadležnim, Horvat smatra da će do donošenja odluke proteći nekoliko godina.

Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je otvorena usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine "stare" Ljubljanske banke Zagreb iz 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj.

Tijekom rasprave koja je javna zastupnici obiju strana predstavit će svoja stajališta o predmetu tužbe i odgovarati na dodatna pitanja članova velikog sudskog vijeća koje mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet, budući da su na njemu tužbe država protiv država rijetkost, a u pravilu preuzima slučajeve vezane za kršenje ljudskih prava pojedinaca i grupa ljudi.

Ako se  proglasi nadležnim, u nastavku postupka odlučuje o meritumu predmeta i tužbenom zahtjevu, a odluka suda je konačna.

Slovenija u tužbi koju je usmeno predstavila visoka predstavnica vlade za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič tvrdi da Ljubljanska banka Zagreb proteklih 30-ak  godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

Prvenstveno se radi o onim potraživanjima koja su nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba. Navodi da je tako oštećena za 429,5 milijuna eura.

Za državnu se tužbu Slovenija odlučila nakon što je Europski sud za ljudska prava 2015. odbio razmatrati individualnu tužbu same Ljubljanske banke protiv Hrvatske u istom predmetu, navodeći kako je riječ o slovenskoj državnoj banci.

Ministar gospodarstva Darko Horvat ocijenio je u srijedu u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada", da 3. maj ima perspektivu te izvijestio s su kineski ulagači zainteresirani za Brodarski institut.

 

Horvat je rekao da 3. maj vidi kao "zdravo tkivo koje ima perspektivu".

 

Na pitanje ima li nade za spas 3. maja, kazao je da je Vladi pravno najveći problem odnos 3. maja spram Uljanika, jer je 3. maj dio Uljanikove stečajne mase.

 

Istaknuo je da neće raditi pritisak na suce trgovačkog suda niti zazivati stečaj te da je zadnji koji želi stečaj. Po njemu, 3. maju se može pomoći, ali, kako je rekao, "ne na način da tu nema matematike i računice".

 

"Ako investiramo u završetak brodova koji su u trenutno u 3. maju, želim da svaka kuna koja odlazi u 3. maj ima smisao i svoj povratak u državni proračun", rekao je Horvat.

 

Tvrdi da nije teško politički odlučiti treba li država dati  novac za dovršetak izgradnje četiri broda u 3. maju, ali da želi garanciju da će, nakon što se brodovi završe, taj novac biti vraćen u državni proračun.

 

Takav model državne pomoći trebao bi funkcionirati i kod buduće gradnje brodova, kaže Horvat.

 

"Nije problem dati garanciju, problem je kada se ta garancija mora platiti", istaknuo je ministar gospodarstva.

 

Dodao je da u 3. maju nije bilo naplate državnih jamstava zato što brod nije isporučen.

 

"Ako je tako moglo biti 35 ili 40 godina, siguran sam da može i u budućnosti", rekao je Horvat, dodavši da će svi razgovori oko 3. maja završiti ako i kada prvo jamstvo državi dođe na naplatu.

 

Ministar je rekao kako ima informaciju da kineski investitori žele ulagati, odnosno revitalizirati sedam laboratorija u Brodarskom institutu (od njih 15), dok još uvijek nije dobio njihov odgovor o potencijalnom ulasku u 3.maj ili Uljanik.

 

Po njegovim riječima, velika je vjerojatnost da će Jan De Nul otkupiti jaružar za koji je država nedavno platila 130 milijuna eura jamstava, te će tako u proračun biti vraćeno između 100 i 115 milijuna eura.  

 

Najavio je daljnje smanjenje administrativnih zapreka za poslovanje i ulaganja te se, kako je rekao, za iduću godinu priprema ukidanje ili smanjenje njih 15, koje najviše opterećuju hrvatsko poduzetništvo.