Konferencija u Bilbaou

Ministar Ćorić: 'Cilj je imati triput više vjetra i 20 puta više solarne energije'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.4.2019. u 15:20

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.4.2019. u 15:20

Press

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

Hrvatska mora i okreće se sve jačem korištenju vlastitih obnovljivih izvora energije, glavna je poruka ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića s konferencije Wind Europe 2019 Conference & Exhibition, koja se održava od 2. do 4. travnja u španjolskom Bilbaou.

Prošle su tri i pol godine od povijesnog COP 21 u Parizu koji je bio jedan od važnijih prvih koraka prema globalnoj niskougljičnoj tranziciji. Cilj je zadan - limitirati globalno zatopljenje ispod 2 stupnja Celzijusa, po mogućnosti maksimalno 1.5 stupanj Celzijusa.

- Iako smo puno toga učinili od tada, još je puno izazova pred nama – započeo je svoj uvodni govor Ćorić na najvećem i najznačajnijem europskom događaju u području korištenja energije vjetra na kojem Hrvatska prvi puta sudjeluje.

Konferencija je tematski usmjerena na čistu energiju za Europu, a okuplja ključne europske institucije i europsko gospodarstvo u području vjetroindustrije, 8000 sudionika, 300 izlagače iz 500 zemalja i 155 govornika, uključujući i hrvatskog ministra zaštite okoliša i energetike Ćorića, koji je iznio domaća iskustva i planove.

Podsjetio je da je Hrvatska shvatila kako se zbog sigurnosnih razloga mora okrenuti vlastitim izvorima energije, prvenstveno se oslanjajući na hidropotencijal, sunce i vjetar.

- Intenzivno ćemo podržavati razvoj projekata geotermalne energije, biomase i bioplina, vodeći se potrebama industrije, poljoprivrede i svih onih sektora kojima je potreban sinergijski učinak proizvodnje električne i toplinske energije na visokoučinkovit način - ukratko je iznio energetske planove, dodavši da je jako važan segment energetske tranzicije i povećanje udjela električne energije u transportu, u sustavima grijanja i hlađenja.

Press

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

 

Dodatni prostor vidi u hrvatskom turizmu, koji čini gotovo 20 posto BDP-a, a ima nepovoljan odnos ponude i potražnje električne energije u ljetnim turističkim mjesecima pa tu vidi potrebu i priliku uvođenja sustava mikro solara. Turizam će dodatno profitirati, vjeruje Ćorić, elektrifikacijom transporta stoga smatra da bi bilo dobro otvoriti priču korporativnih ugovora o otkupu električne energije u turizmu.

Nadovezujući se na temu turizma, istaknuo je da Hrvatska poznata po svojim otocima, kojih ima više od 1000, te da bi se ovisnost otoka o uvozu energije mogla smanjiti većim korištenjem obnovljivih izvora i inovativnih energetskih sistema, koji mogu dovesti i do smanjenja troškova. U skladu s time, Europska komisija je započela svoju inicijativu energetske tranzicije otoka s ciljem da postanu održivi, a Hrvatskoj je cilj da za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe 2020. nastavi taj rad i osigura izradu strategije energetske tranzicije na otocima.

- Među 26 europskih otoka nalaze se Cresko-lošinjski arhipelag te Korčula, Brač i Hvar. U prvoj fazi, otok Cres će napraviti svoj plan energetske tranzicije ovog ljeta, a iduće godine to će učiniti Hvar, Brač i Korčula - istaknuo je ministar.

Usput je iskoristio priliku da najavi novu energetsku strategiju, koju donosimo ove godine, a u kojoj će jedan od ključnih ciljeva biti usmjereni prema povećanju proizvodnje električne energije vjetra i sunca.

- U skladu s time, očekujemo više energije iz obnovljivih izvora nego u posljednjih 10 godina. Cilj je imati tri puta više vjetra i 20 puta više solarne energije u idućih 10 godina. S vjetrom i drugim izborima obnovljive energije ostvarit ćemo 32 posto naših ukupnih energetskih potreba do 2030. i najmanje 56 posto do 2050., a tranzicija prema obnovljivoj energiji smanjit će i štetne emisije. Vjerujemo da će daljnje povećanje ulaganja u zelenu energiju utjecati i na sam razvoj zemlje te nova zapošljavanja i rast industrije - zaključio je Ćorić.

Maja Pokrovac, direktorica Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, dodala je da će s ciljem postizanja 32 posto udjela u obnovljivim izvorima, Hrvatska doprinijeti s 36,4 posto prema Nacrtu nacionalnog klimatskog i akcijskog plana poslanog u Bruxelles krajem 2018., dok je direktor WindEurope Giles Dickson izrazio ugodno iznenađenje što je Hrvatska najoptimističnija zemlja u JI Europi prema udjelu obnovljivaca u potrošnji.

Hrvatske tvrtke prvi puta na najvećem europskom događaju u području vjetra

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koje okuplja projekte i proizvođače 80 posto instalirane snage električne energije iz obnovljivih izvora, na svom prvom sudjelovanju na Wind Europe konferenciji organizira i dva panela na temu intg ('System integration of wind energy in South East Europe i 'Projects of common interest in South East Europe') u kojima sudjeluju i hrvatski stručnjaci te gospodarstvenici, zajedno s predstavnicima europskih institucija i svjetskih korporacija.

OIEH ovom prigodom prvi put predstavlja hrvatske tvrtke na zajedničkom izložbenom prostoru sa željom da pokaže ukupni značaj i vrijednost tvrtki koje posjeduju znanje i iskustvo u radu na projektima obnovljivih izvora, posebice vjetroelektrana, te njihova nastojanja i planove na tom području. Uz njih će se predstaviti i one koje u Hrvatskoj, u području obnovljivih izvora (posebice vjetra) djeluju kroz svoje podružnice (HEP, HOPS, HROTE, IGH, Zagrebtrans, Kamgrad, AMPnet, Fractal, Encro, Helb, Terra Purus, C.E.M.P., Acciona Energija, RP Global projekti, Megajoule Adria, Petrol i TECOI, Selan, Norinco i Energija projekt, Acuo energy MED, Enlight Renewable Energy i Eco Wind).