Pada li još jedno obećanje?

Marićev manevar: Pojeftinit će svu hranu samo da spriječi spuštanje opće stope PDV-a

AUTOR:

OBJAVLJENO:

26.1.2019. u 10:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

26.1.2019. u 10:22

Zagreb, 171018.
Markov trg. Redovita sjednica Vlade RH.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / Hanza Media

Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić na Deloitteovoj je poreznoj konferenciji na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu jučer nonšalantno bacio porezni “mamac” na koji se treba itekako uhvatiti.

Najavljujući mogućnost nastavka porezne reforme u 2020., signalizirao je, naime, kako bi bilo dobro da se smanjena porezna stopa od 13 posto za određene prehrambene proizvode proširi na svu hranu. A to bi onda značilo da ministar financija polako kreće u nagovaranje premijera i HDZ-a da odustanu od već zakonski upisanog predizbornog obećanja stranke da se od 2020. opća porezna stopa PDV-a smanji sa 25 na 24 posto.

- Što se tiče koraka dalje, naravno, kada se za to stvore fiskalni uvjeti, zagovarat ćemo nastavak ovoga trenda, pa zašto danas-sutra ne bi i cjelokupna hrana bila sa sniženom stopom PDV-a - istaknuo je Marić, koji nije htio ništa detaljnije o tome reći.

Najava

No, ako se zna da je ministar financija vrlo težak u neslužbenim najavama poreznih promjena, dapače, da još nikad s nečim nije izašao u javnost, a da to prethodno nije iskomunicirao s premijerom, onda je ovo ili nesvjestan gaf ili ipak nije odolio želji da pokrene tu temu u javnosti. Ili je, pak, o tome već razgovarao s premijerom i sada želi ispitati puls javnosti i struke s tim u vezi. Teško će se, naime, moći provesti i smanjivanje opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto jer to godišnje stoji oko 2 milijarde kuna, pa bi širenje stope smanjene na 13 posto na cijelu hranu ipak bilo previše za državni proračun. Pogotovo zato što se vjerojatno mogu očekivati još neke porezne promjene i za porez na dohodak i porez na dobit.

Marić je na konferenciji naglasio da ipak treba najprije proučiti dosadašnje učinke mjere snižene stope PDV-a od 13 posto na dio hrane. Stoga će se Marić i Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ovih dana sastati s predstavnicima HGK i HUP-a, odnosno strukovnih udruga koje zastupaju prehrambenu i farmaceutsku industriju, i razmotriti efekte sniženog PDV-a.

- Osobno, kad odem u dućan, vidim da su mnogi trgovci manji PDV pretočili u snižavanje cijena. Kad napravimo malo podrobnije analize, vjerujem da ćemo zaključiti da je došlo do snižavanja cijena pojedinih artikala. No, ponavljam, tržišno smo gospodarstvo i nemamo mehanizme kojima bismo ikoga mogli natjerati na smanjenje cijena. To ipak mora napraviti tržište - poručio je Marić.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali uglavnom su pozdravili najavu mogućeg širenja snižene stope PDV-a na cjelokupnu hranu. Sada se ta stopa odnosi na svježe ili rashlađeno meso i jestive klaoničke proizvode, svježe ili rashlađene kobasice i slične proizvode, živu ribu, svježu ili rashlađenu ribu i rakove, povrće, suho voće i orašaste plodove i svježa jaja peradi, u ljusci. To bi, ističu, znatno rasteretilo građane jer bi se iznos PDV-a na hranu praktički prepolovio, a sami proizvodi trebali bi pojeftiniti 10-ak posto. U uvjetima kad oko 30 posto kućnog budžeta odlazi upravo na hranu, takvo bi smanjenje bilo itekako dobrodošlo. Uz to, dodaju, i mnoge druge članice EU imaju snižene stope PDV-a na hranu.

- Kao što su sada spustili cijene proizvoda koji su zahvaćeni novom, nižom stopom PDV-a, trgovci bi to napravili i s ostalim prehrambenim proizvodima ako bi se za njih uvela snižena stopa PDV-a. Uvođenje snižene stope na dio hrane jedna je od boljih mjera porezne reforme, a svakako bi to bila i kad bi se proširila na preostale prehrambene proizvode - kaže Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Prostora ima

- Kod PDV-a bi trebalo razmotriti primjenu snižene stope na cjelokupnu hranu, ali i uvođenje samo dvije stope tog poreza. Prostor za promjene postoji i u sustavu poreza na dohodak, gdje bi trebalo ukinuti najvišu stopu od 36 posto i razmotriti daljnje povećanje neoporezivog dijela dohotka - naglašava Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

- Bilo bi dobro kad bi se na cjelokupnu hranu obračunavala snižena stopa PDV-a. Ne zaboravimo da u Hrvatskoj ljudi jako velik dio prihoda troše na hranu - ističe Boris Lalovac, bivši, SDP-ov ministar financija. Smatra da u proračunu za to ima prostora.

Prema rebalansu prošlogodišnjeg proračuna, država je od PDV-a planirala uprihoditi 51,1 milijardu kuna. Očekivanja države za ovu godinu govore o ukupnim prihodima od PDV-a od 51,8 milijardi.

Ipak, dio makroekonomista savjetuje oprez. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, upozorava da se u Hrvatskoj prečesto mijenja porezni sustav, a da zapravo nisu poznati ciljevi tih izmjena. Stoga predlaže formiranje tima stručnjaka koji bi izradio plan cjelovite reforme, nakon čije se primjene porezni sustav dugoročno više ne bi dirao.

Trendovi

- Smanjenje PDV-a na hranu je moguće, ali prije svega zato što smo sada u pozitivnom ekonomskom ciklusu. U slučaju preokreta ekonomskih trendova, dolazimo u opasnost da država opet dođe u situaciju da mora povećati zaduženje, što otvara i mogućnost povećanja postojećih ili uvođenja novih poreza, kao za posljednje recesije - upozorava Šantić te podsjeća i da je 2020. izborna godina, u kojoj neće manjkati populističkih obećanja.

- Prostor za smanjenje PDV-a na cjelokupnu hranu postojao bi kad bi se uštedjelo na drugim stavkama. Valja voditi računa o tome da je PDV najizdašniji porez, a znatan se dio njega prikupi od prodaje prehrambenih proizvoda. Prema nekim procjenama, širenje snižene stope PDV-a od 13 posto na svu hranu smanjilo bi proračunske prihode za 1,5 do 2 milijarde kuna. Ipak, to bi se moglo nadoknaditi većom potrošnjom ako trgovci snize cijene - poručuje analitičar Damir Novotny. Štoviše, dodaje on, niži PDV na hranu mogao bi vratiti potrošače koji sada hranu kupuju u Srbiji, BiH, Sloveniji i Mađarskoj.

Niži PDV trebao bi biti zadnja stavka

Koalicijski partneri HDZ-a, HNS i HSLS, kažu da o idućem krugu porezne reforme još nisu razgovarali, ali svakako podržavaju daljnje porezno rasterećenje. Njihov je stav da smanjenje opće stope PDV-a treba biti zadnja stavka u poreznoj reformi, te da treba dalje smanjivati opterećenje rada i robe široke potrošnje.

Zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj kaže da je njihov stav  da je bolje ići na snižavanje PDV-a na hranu nego na manju opću stopu. No, pozdravili bi to u slučaju kada bi se smanjenje opće stope PDV-a prolongiralo za prijelazno razdoblje uvođenja eura. Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, smatra da bi smanjenje opće stope trebalo biti zadnja mjera. - Kao liberalna stranka zalažemo se za smanjenje svih poreza, ali prvo treba ići dalje s rasterećenjem rada, a krajnja mjera može biti i opća stopa PDV-a - kaže Kosor. (Goran Penić)