Marićev manevar: Pojeftinit će svu hranu samo da spriječi spuštanje opće stope PDV-a

Ministar financija Zdravko Marić na Deloitteovoj je poreznoj konferenciji na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu jučer nonšalantno bacio porezni “mamac” na koji se treba itekako uhvatiti.

Najavljujući mogućnost nastavka porezne reforme u 2020., signalizirao je, naime, kako bi bilo dobro da se smanjena porezna stopa od 13 posto za određene prehrambene proizvode proširi na svu hranu. A to bi onda značilo da ministar financija polako kreće u nagovaranje premijera i HDZ-a da odustanu od već zakonski upisanog predizbornog obećanja stranke da se od 2020. opća porezna stopa PDV-a smanji sa 25 na 24 posto.

- Što se tiče koraka dalje, naravno, kada se za to stvore fiskalni uvjeti, zagovarat ćemo nastavak ovoga trenda, pa zašto danas-sutra ne bi i cjelokupna hrana bila sa sniženom stopom PDV-a - istaknuo je Marić, koji nije htio ništa detaljnije o tome reći.

Najava

No, ako se zna da je ministar financija vrlo težak u neslužbenim najavama poreznih promjena, dapače, da još nikad s nečim nije izašao u javnost, a da to prethodno nije iskomunicirao s premijerom, onda je ovo ili nesvjestan gaf ili ipak nije odolio želji da pokrene tu temu u javnosti. Ili je, pak, o tome već razgovarao s premijerom i sada želi ispitati puls javnosti i struke s tim u vezi. Teško će se, naime, moći provesti i smanjivanje opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto jer to godišnje stoji oko 2 milijarde kuna, pa bi širenje stope smanjene na 13 posto na cijelu hranu ipak bilo previše za državni proračun. Pogotovo zato što se vjerojatno mogu očekivati još neke porezne promjene i za porez na dohodak i porez na dobit.

Marić je na konferenciji naglasio da ipak treba najprije proučiti dosadašnje učinke mjere snižene stope PDV-a od 13 posto na dio hrane. Stoga će se Marić i Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ovih dana sastati s predstavnicima HGK i HUP-a, odnosno strukovnih udruga koje zastupaju prehrambenu i farmaceutsku industriju, i razmotriti efekte sniženog PDV-a.

- Osobno, kad odem u dućan, vidim da su mnogi trgovci manji PDV pretočili u snižavanje cijena. Kad napravimo malo podrobnije analize, vjerujem da ćemo zaključiti da je došlo do snižavanja cijena pojedinih artikala. No, ponavljam, tržišno smo gospodarstvo i nemamo mehanizme kojima bismo ikoga mogli natjerati na smanjenje cijena. To ipak mora napraviti tržište - poručio je Marić.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali uglavnom su pozdravili najavu mogućeg širenja snižene stope PDV-a na cjelokupnu hranu. Sada se ta stopa odnosi na svježe ili rashlađeno meso i jestive klaoničke proizvode, svježe ili rashlađene kobasice i slične proizvode, živu ribu, svježu ili rashlađenu ribu i rakove, povrće, suho voće i orašaste plodove i svježa jaja peradi, u ljusci. To bi, ističu, znatno rasteretilo građane jer bi se iznos PDV-a na hranu praktički prepolovio, a sami proizvodi trebali bi pojeftiniti 10-ak posto. U uvjetima kad oko 30 posto kućnog budžeta odlazi upravo na hranu, takvo bi smanjenje bilo itekako dobrodošlo. Uz to, dodaju, i mnoge druge članice EU imaju snižene stope PDV-a na hranu.

- Kao što su sada spustili cijene proizvoda koji su zahvaćeni novom, nižom stopom PDV-a, trgovci bi to napravili i s ostalim prehrambenim proizvodima ako bi se za njih uvela snižena stopa PDV-a. Uvođenje snižene stope na dio hrane jedna je od boljih mjera porezne reforme, a svakako bi to bila i kad bi se proširila na preostale prehrambene proizvode - kaže Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Prostora ima

- Kod PDV-a bi trebalo razmotriti primjenu snižene stope na cjelokupnu hranu, ali i uvođenje samo dvije stope tog poreza. Prostor za promjene postoji i u sustavu poreza na dohodak, gdje bi trebalo ukinuti najvišu stopu od 36 posto i razmotriti daljnje povećanje neoporezivog dijela dohotka - naglašava Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

- Bilo bi dobro kad bi se na cjelokupnu hranu obračunavala snižena stopa PDV-a. Ne zaboravimo da u Hrvatskoj ljudi jako velik dio prihoda troše na hranu - ističe Boris Lalovac, bivši, SDP-ov ministar financija. Smatra da u proračunu za to ima prostora.

Prema rebalansu prošlogodišnjeg proračuna, država je od PDV-a planirala uprihoditi 51,1 milijardu kuna. Očekivanja države za ovu godinu govore o ukupnim prihodima od PDV-a od 51,8 milijardi.

Ipak, dio makroekonomista savjetuje oprez. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke, upozorava da se u Hrvatskoj prečesto mijenja porezni sustav, a da zapravo nisu poznati ciljevi tih izmjena. Stoga predlaže formiranje tima stručnjaka koji bi izradio plan cjelovite reforme, nakon čije se primjene porezni sustav dugoročno više ne bi dirao.

Trendovi

- Smanjenje PDV-a na hranu je moguće, ali prije svega zato što smo sada u pozitivnom ekonomskom ciklusu. U slučaju preokreta ekonomskih trendova, dolazimo u opasnost da država opet dođe u situaciju da mora povećati zaduženje, što otvara i mogućnost povećanja postojećih ili uvođenja novih poreza, kao za posljednje recesije - upozorava Šantić te podsjeća i da je 2020. izborna godina, u kojoj neće manjkati populističkih obećanja.

- Prostor za smanjenje PDV-a na cjelokupnu hranu postojao bi kad bi se uštedjelo na drugim stavkama. Valja voditi računa o tome da je PDV najizdašniji porez, a znatan se dio njega prikupi od prodaje prehrambenih proizvoda. Prema nekim procjenama, širenje snižene stope PDV-a od 13 posto na svu hranu smanjilo bi proračunske prihode za 1,5 do 2 milijarde kuna. Ipak, to bi se moglo nadoknaditi većom potrošnjom ako trgovci snize cijene - poručuje analitičar Damir Novotny. Štoviše, dodaje on, niži PDV na hranu mogao bi vratiti potrošače koji sada hranu kupuju u Srbiji, BiH, Sloveniji i Mađarskoj.