Uoči brojnih političkih promjena, ministar financija i novi potpredsjednik Vlade, Zdravko Marić za N1 progovorio je o brojnim pitanjima. Osim, onih političkih, dotaknuo se i svog odnosa s Ivicom Todorićem, Agrokora kao i ulaska Hrvatske u eurozonu i mirovinskog sustava.
Na upit novinarke, o neodrživom mirovinskom sustavu i prijevremenim mirovinama s kojima se susrećemo kao i velikim brojem branitelja, ministar Marić odgovorio je kako se država prema hrvatskim braniteljima mora odnositi na adekvatan način. Uz to dodaje kako je problem našeg mirovinskog sustava puno dublji od broja ljudi koji odlaze u prijevremenu mirovinu ili branitelja. Prema njemu, taj problem povezan je još s prvom recesijskom krizom i velikim otpuštanjima u privatnom sektoru.
- Mnogi poduzetnici su krenuli otpuštati ljude. Jedini sektor koji nije otpuštao je državna i javna administracija. Što se tiče prijevremenih mirovi na njih imaju pravo saborski zastupnici, bivši suci, dužnosnici Vlade. Uz njih i branitelje tu su još i pripadnici narodnooslobodilačkog rata, radnici u ugljenokopima, oni koji rade s azbestom i slično – istaknuo je Marić.
Kada je riječ o brojkama, pojašnjava kako od 40 milijardi ove godine, država će od doprinosa za mirovinsko osiguranje uprihoditi 24 milijarde, dok su sve mirovine po posebnim propisima na razini od oko 6 milijardi kuna što i dalje dovodi do manjka od oko 10 milijardi kuna,
S druge pak strane, ministar tvrdi kako ne skriva svoj odnos s Ivicom Todorićem.
- I s njim i s poduzetnikom Jollyjem imao sam dobar odnos i ne vidim razlog da to skrivam ili bježim od toga. Ali ključno je li taj odnos vodio prema nečemu što sam napravio, a nisam smio. Odgovorno tvrdim da nisam – dodaje.
Po pitanju Agrokora, i dalje ostaje pri istom - kad je bila rasprava na saborskim odborima, ja sam bio na Odboru za Ustav. Iznio sam svoje argumente što sam tamo radio - u najboljoj vjeri, časno, dostojanstveno i u skladu sa svojim mogućnostima.
Najaktualnija tema u posljednjih nekoliko tjedana svakako je ulazak Hrvatske u eurozonu. Unatoč rezultatima anketa koji pokazuju da se više od 50 posto građana protivi uvođenju eura ministar navodi kako i dalje treba detaljno pregledati sve pluseve i minuseve.
- Naravno da je građani strahuju od mogućeg rasta cijena nakon uvođenja eura. U analizi koju smo radili uzet je primjer novih zemalja članica koje su uvodile euro. Taj efekt na inflaciju, na porast cijena, je u prosjeku bio 0,23 posto. Naša godišnja inflacija u ovim trenucima je 1,5 posto. Već smo najavili da ćemo prije uvođenja eura proglasiti minimalno šest mjeseci potrebu i obvezu dualnog iskazivanja cijena - objašnjava.
O upozorenjima izvoznika kako je kuna i dalje jaka te da bi ju prije ulaska u eurozonu trebalo oslabiti, ministar navodi kako je to više pitanje za guvernera, odnosno HNB. Dodaje kako to za sobom povlači niz problema jer ako se kuna oslabi i dalje ostaje pitanje hoće li to uopće imati efekta na izvoz i konkurentnost na stranom tržištu.
Na pitanje novinarke, treba li s odlukom o uvođenju eura ići na referendum, Marić navodi kako smo pristupanjem Europskoj uniji preuzeli obvezu uvođenja eura.
- Naša obveza je građanima objasniti, argumentirano raspravljati pred građanima. Referendum je bio za ulazak u Europsku uniju, koji je podrazumijevao i uvođenje eura – zaključuje.