Financijske institucije

Marić: 'Licence za računovođe od oko 30.000 kuna ipak neće biti potrebne'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

24.10.2018. u 14:55

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

24.10.2018. u 14:55

Zagreb, 231018.
Hotel Westin, Izidora Krsnjavoga 1.
Konferencija Dani hrvatskih financijskih institucija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / CROPIX

Zdravko Marić

Premda je Zakon o računovodstvu prošao prvo čitanje u Saboru, ministar financija Zdravko Marić najavio je da će povući odredbu koja se odnosi na licenciranje računovođa.

Riječ je o zakonu koji treba stupiti na snagu 1. siječnja, a lobistička bitka o tome hoće li računovođe ubuduće morati biti licencirani ili ne, na kraju će, čini se, završiti tako da će prevagnuti argumenti računovođa i poduzetnika. Da bi netko zaradio na edukaciji i licenciranju, računovođe bi morale platiti oko 30.000 kuna, a HUP je procijenio da bi ta obveza tvrtke stajala oko 400 milijuna kuna.

Brže od BDP-a 

Od ostalih zakona iz područja financija, Marić je na petoj konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija” najavio i zakone o osiguranju , leasingu i kreditnim unijama, u izradi su i direktive o crowdfundingu i održivom financiranju.

Govoreći o stanju sustava, guverner HNB-a Boris Vujčić još je jednom naglasio da je on stabilan i u još boljem stanju nego uoči krize. Pored toga, sektor je prošao ubrzanu konsolidaciju: 2008. na tržištu su bile 34 banke, sada ih je 23, “a uskoro će ih biti i manje”.

Dok neki misle da krediti rastu sporo, Vujčić kažeda je to je ipak brže od BDP-a.

- Oko trećine poduzeća nije kreditno sposobno, a dok se to ne riješi, teško se može očekivati i brži rast porasta kredita poduzećima - rekao je. Kod stanovništva najbrže rastu nenamjenski krediti, a oporavak bilježe i stambeni. Pritom je više od polovice kredita u kunama.

Obostrana korist

To što su hrvatske banke stabilne, Darinko Bago, prvi čovjek Hrvatskih izvoznika, smatra da ipak treba gledati u širem kontekstu.

- Imamo stabilne banke, izvoz koji stagnira i 150.000 ljudi koji su napustili zemlju - rekao je. Pritom se požalio kako hrvatske banke, kao i HBOR, baš i nisu podrška izvoznicima. Dok vani izvoznici od svoje banke dobiju jeftinu garanciju i kredit s 1,5% kamatom, mi možemo samo sanjati takve uvjete.

Ono što treba napraviti, smatra Bago, jest razvijati sustav od kojeg će korist imati i banke i cijela Hrvatska. S tim njegovim viđenjem, naravno, slažu se i same banke.