Marić: Koronakriza će proći, ali nama ostaje jedan problem kao goruća tema

Novi krug porezne reforme s izmjenama koje bi trebale stupiti na snagu početkom iduće godine gospodarstvenicima donosi smanjenje stopa poreza na dobit i dohodak, no velika prilika za njih je i povlačenje novca iz europskih fondova, izjavio je u petak ministar financija Zdravko Marić.

Marić je uoči sastanka o poreznim izmjenama, koji se uobičajeno u ovo doba godine organizira u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), izjavio da gospodarstvenicima nosi "novu poruku poreznih rasterećenja" u vidu smanjenja stopa poreza na dobit i dohodak, ali i onu da im se otvara velika prilika u korištenju sredstava europskih fondova oblikovanih za pomoć gospodarstvu borbi protiv posljedica pandemije koronavirusa.

- Ono što vam nudimo u petom krugu reformi je snižavanje stope poreza na dobit i dohodak, mislim da je to više nego dovoljno, ali svakako želim čuti što želite i po pitanju parafiskalnih nameta i drugih opterećenja - naglasio je Marić, dodavši kako se pokazalo da snižavanje poreznih stopa utječe na širenje baze i u konačnici donosi više u budžet, ali da i tu postoji donja granica te se ne može snižavati beskonačno. Upozorio je da će i koronakriza proći, ali da će nam ostati demografski problem kao goruća tema.

Prema ranijim najavama, u novom bi se krugu porezne reforme s početkom iduće godine smanjile stope poreza na dohodak, i to s 36 posto na 30 posto te s 24 na 20 posto. Planirano je i smanjenje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto, i to za male i srednje tvrtke odnosno za sve poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna.

Što se tiče smanjenja stopa PDV-a na svu hranu, Marić je ponovio da je to dio vladina programa, kao i ukidanje poreza na promet nekretninama, ali da se vlada nije obvezala ni na koji konkretan datum kada bi te mjere trebale stupiti na snagu.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović rekao je da su gospodarstvenici "iznimno zainteresirani" za svako porezno rasterećenje.

Najavio je da će od ministra Marića tražiti i mjere za dodatno osiguranje likvidnosti, posebno u idućih šest mjeseci, kao i ubrzanje procedura u HAMAG-BICRO-u u HBOR-u.

HGK-ov čelnik je za početak idućeg tjedna najavio i razgovore s ministarstvom rada i sindikatima o izmjenama Zakona o radu. Taj je zakon, po njegovim riječima, zastario, a gospodarstvenici smatraju da bi trebao biti fleksibilniji. Fleksibilnosti se, kako je istaknuo, ne trebaju bojati dobri radnici.