Novi akcijski plan

Majetić: 'Pozdravljamo svako rasterećenje, no potrebno je uvesti i kontrolu nameta'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.1.2019. u 13:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.1.2019. u 13:22

Zagreb, 241018.
Radnicka cesta, dvorna HUP-a.
Konferencija Buducnost mirovinske reforme u organizaciji Jutarnjeg lista i UMFO-a.
Na fotografiji: Davor Majetic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / Hanza Media

Davor Majetić

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak je pohvalio akcijski plan rasterećenja gospodarstva koji je Vlada prihvatila u četvrtak, istaknuvši da je važno je da se ne prestane s daljnjim rasterećenjem gospodarstva.

"Pohvaljujemo akcijski plan rasterećenje gospodarstva koji je Vlada danas prezentirala, a kojim se planiraju uštede veće od 600 milijuna kuna", kazao je Majetić u izjavi za Hinu. To je, kako je rekao, izuzetno važno "jer će tih 600 milijuna kuna ostati u rukama poslodavaca, koji će s tim novcem moći investirati i povećavati plaće radnicima".

Istaknuo je pritom i pojednostavljenje procedura, koje je teže mjeriti novčano, a predstavljaju veliki trošak poslodavcima. Njihovim pojednostavljenjem, naveo je Majetić, smanjuje se vrijeme koje poslodavci moraju trošiti da bi ispunili obveze prema državi. Naročito je to, kako je kazao, važno za male i srednje firme, koje nemaju puno resursa i gdje je svaka ušteda vremena izuzetno važna.

Majetić je napomenuo da je važno da se s rasterećenjem ne prestane, pozvavši na nastavak analize svih nameta i procedura koje postoje u svakodnevnom poslovanju poslodavaca. Smatra da je potrebno i donošenje alata koji će kontrolirati uvođenje bilo kakvog novog nameta, nove procedure, novog postupka koji bi mogao stvoriti nove probleme za poslodavce.

"Treba uvesti ozbiljniju kontrolu kako se opet ne bi oteo kontroli broj novih nameta koji će doći građanima ili poslodavcima", poručio je Majetić.

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2019., a kako je istaknuo ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, plan sadrži 314 mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 626,7 milijuna kuna.

Akcijski plan sadrži mjere s predviđenim rasterećenjima u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza, te trošarina.

Mjere obuhvaćaju ukidanje administrativnih obveza u cijelosti, smanjenje broja obveznika, učestalosti ispunjenja obveze ili opsega dokumentacije koju poduzetnici trebaju dostaviti prilikom ispunjenja administrativne obveza, digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka te ukidanje ili smanjenje iznosa financijske naknade za određenu obvezu.

Cijeli proces administrativnog rasterećenja započeo je u siječnju 2017. godine, a do sada se realizirao kroz tri godišnja programa mjera za administrativno rasterećenje gospodarstva.

Akcijskim planovima za 2017. i 2018. godinu provedeno je 180 mjera administrativnog rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna.  Naime, kako je Horvat naveo, u 2017. je provedeno 75 od ukupno 104 predložene mjere rasterećenja, što čini 72 posto mjera procijenjene vrijednosti od preko milijarde kuna ušteda. Kroz akcijski plan za 2018. provedeno je 105 od 142 mjere rasterećenja, ukupne vrijednosti iznad 600 milijuna kuna, što čini 74 posto provedenih mjera i više od 95 posto ukupno planirane vrijednosti rasterećenja.

"Nakon tri godine kumulativne provedbe administrativnih rasterećenja došlo bi se na više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja hrvatskih poduzetnika od različitih obveza", istaknuo je Horvat.

Dodao je i kako se sve one mjere koje nisu provedene u 2017. i 2018.  namjerava provesti u 2019.

Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjere u Ministarstvu financija i to u vrijednosti od 230,5 milijuna kuna. Slijede Ministarstvo pravosuđa s planiranim iznosom rasterećenja od gotovo 179 milijuna kuna, potom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike gotovo 105 milijuna kuna te Ministarstvo demografije, obitelji, mlade i socijalnu politiku 59,6 milijuna kuna.

U Ministarstvu financija najviše ušteda, od 121,7 milijuna kuna, predlaže se kroz ukidanje dva doprinosa na osnovicu - doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu na radu od 0,7 posto. Znatnija ušteda, od 25,1 milijun kuna, planira se i kroz ukidanje tih doprinosa za osnovicu za samostalno obavljanje djelatnosti, a sve to napravit će se kroz donošenje pravilnika o doprinosima u prvom kvartalu ove godine.

Također, više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz smanjenje dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi (OPZ- STAT-1), koje je sada propisano četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje. To se planira kroz donošenje pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona u prvom kvartalu ove godine. 

U Ministarstvu pravosuđa izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima, čije se donošenje planira za treći kvartal ove godine, planira se stvoriti preduvjete za obavljanje radnji elektroničkim putem, čime bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za upis statusnih promjena u sudski registar. U tom dijelu planirane su najveće uštede, u visini od 146,4 milijuna kuna.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najveće uštede planiraju se u području gospodarenja otpadom, više od 95 milijuna kuna, pri čemu bi se primjerice kroz pojednostavljenje obrasca PL-O za proizvođača otpada rasteretilo gospodarstvo za 22,4 milijuna kuna, a unapređenjem uputa s primjerima kako se vodi obrazac za proizvođače otpada i kroz samo smanjenje broja obveznika vođenja ONTO-P obrasca, gospodarstvo rasteretilo za 25,6 milijuna kuna.

Najveće rasterećenje planirano u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u visinu od 44,6 milijuna kuna planira se kroz ukidanje obveze upisa nekih podataka prilikom vođenja evidencija pružatelja usluga smještaja organiziranog stanovanja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe.