Boris Nemšić

Mag iz telekom industrije priznao: 'Telekomi su još 2005. izgubili snagu inovacija'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.12.2018. u 11:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.12.2018. u 11:00

Zagreb, 271011. Hotel Panorama.
Boris Nemsic, investitor i savjetnik.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Boris Nemšić

Boris Nemšić posljednjih nekoliko godina živi u Dubaiju, gdje je chairman u Delta Partners, konzultantskoj tvrtki koja ima svoj investicijski fond i malu investment banku, bavi se konzaltingom na području TMT-a (telekom, media, technology), a urede je smjestila pored Dubaija u New York, San Francisco, Singapur, Johannesburg i Barcelonu.

Delta partners je TMT boutique, kako Nemšić kaže, ali u rangu konzultantskih tvrtki kao što su McKenzie i BCG. Nedavno je bio u Rovinju na WAS konferenciji u organizaciji GSMA, krovne svjetske organizacije telekom operatora, koju je kao domaćin organizirao Infobip u kojem je Nemšić chairman advisory boarda. Konferencija je bila zatvorena za javnost, a okupila je oko 1400 direktora i menadžera globalnih telekom kompanija kao i popratnog ekosistema. Bio je govornik na panelu na kojem se govorilo o ulozi operatera, servis providera u nadolazećem vremenu.

Fasciniralo ga je to što je Infobip dobio priliku organizirati tako veliku konferenciju u Rovinju. Nemšić je po veličini svrstava odmah iza Mobile World Congress u Barceloni. Drago mu je zbog toga, ne samo zato što je to bila i prilika za predstavljanje Rovinja, Istre i Hrvatske već i Infobipa kao igrača koji djeluje na 6 kontinenata i povezan je s 850 telekom operatera, te je komunicirao s i pružao svoju uslugu prema 4,5 milijarde pojedinačnih korisnika mobilnih telefona. U Infobipu kažu da im je plan dostići baš svakog korisnika mobilnog telefona na svijetu. Boraveći svagdje, Nemšić kaže da je, ustvari, jedina prava adresa danas, mail adresa. Sve ostalo se mijenja, čak i broj mobitela, ali "mail adresu uvijek nosiš sa sobom". Živi na nekoliko kontinenata jer ga na to prisiljava posao. Između ostalog, spomenuo je kako se danas u Delta Partners bave spajanjem startupa s telekomima.

Zašto spajati startupe i telekome?

Telekomi su nažalost izgubili snagu inovacije, to se dogodilo negdje 2005., 2006. godine. Razlog tomu je bio što su prestali biti driveri inovacija, više nisu bili inovativni, a taj vakuum je naravno, netko drugi preuzeo. Prvo je to bio Apple, Google i veliki internet igrači. Nakon toga se stvorio se fantastičan ekosistem manjih inovativnih kompanija koje u tom ekosistemu obave jako važnu ulogu. Uvijek na početku ta uloga izgleda mala i tada telekomi najčešće kažu - nećemo se time baviti jer nam je to 0,1 posto prometa. Tako se stvore te inovativne, a vrlo brze tvrtke, a cijeli bum te ekonomije nije rast s 0,1 na 1 nego s 0,1 na 10. Telekomi tada to vise ne mogu stići, to je kao kad pokušavaš uskočiti u vlak u punoj brzini. Telekomi tu nažalost više nisu nositelji inovacija. Da, govorim protiv svoje industrije, ali to se ne može promijeniti ni ignorirati.

U kojem smjeru to ide? U kojem će se smjeru razvijati digitalna tehnologija?

Telekomi će biti provideri infrastrukture, u nekim će manjim nišama imati veći udio u value chainu, ali primjerice, u B2C (business to consumer) neće imati, to je sigurno. Usporedimo samo situaciju korištenja gadgeta prosječnog korisnika i njegov odnos s telekom operatorima. Prije samo 8 godina, 2010. godine, smo provodili 75% od 30 minuta dnevnog vremena provedenog na mobitelu s nekim od servisa operatora, uglavnom poziv i SMS. Tada je operator preuzimao 82% prihoda, to je iznos koji je išao njemu. 2017. pri duplom korištenju je to bilo oko 40% vremena i operatorima donosilo 64% posto od ukupnog prihoda, a predviđa se da će 2020. ili 2022. korisnik provoditi oko 9% vremena u korištenju klasične usluge telekoma iako će koristiti smartfone 6x vise nego 2010., a prihod tom istom telekomu će pasti na samo 40% od ukupne uplate korisnika. Sav ostali prihod i sveukupni rast ide negdje drugdje. Korisnik odlazi pružateljima novih usluga i to s pravom.

Kada ste na WhatsApp-u, na Amazonu, e-bankingu ili nečem drugom, vi niste s operatorom. Možemo diskutirati da li smo s operatorom kada smo na mailu ili u cloudu, ali tog je vremena i tih usluga sve manje. Rijetko smo s operatorom. Nazovete li nekoga danas na klasičan telefon, ljudi pitaju – odakle ti tu? Zato jer ih niste nazvali koristeći WhatsApp, Viber ili neku sličnu aplikaciju. Sve je otišlo na IP stranu, na internet, a operatori osim klasične podatkovne veze, imaju sve manju ulogu. S druge strane, operatori moraju ulagati ogromna sredstva - milijarde, u mrežu, za izgradnju, održavanje, za 5G, razne stvari. Stvara se čudni raskorak, jer ne koristimo servise operatora, ne plaćamo ih, a od njih tražimo sve bolju i bolju mrežu. Na kraju se još pojavi država i kaže - prodavat ćemo ti skupe licence, pritom regulator ne dozvoljava konsolidaciju, spajanja, i zato telekomi nisu u dobroj situaciji.

Postoji li alternativa takvom razvoju događaja jer iz ovog se scenarija ne vide sretne tvrtke, pa ni ljudi? Nije da brinem radi telekoma, ja sam samo potrošač, ali ipak...

To je samo pitanje podjele kolača. Telekomi će u toj podjeli biti manje profitabilni i zato je to problem. Možemo diskutirati o tome što je tu ispravno ili pošteno, ali telekomi su propustili priliku, ili je, u tom smislu, njihovo vrijeme velikih prihoda prošlo.

Imaju li telekomi uopće prostor gdje se pomaknuti, kako razviti novo tržište?

Prostora je sve manje za njih jer se prostor otvara u inovacijama i ako telekomi nemaju unutarnju snagu za inovacije, bit će u nevolji. U ovoj se situaciji oslanjaju, a to je ispravno, na partnere koji ih vuku u toj inovaciji. Infobip je perfektan primjer, povezan je s nekih 850 telekoma na svijetu. Fantastično je da tvrtka iz Vodnjana ima najveću mrežu na svijetu! Nijedan telekom nema toliku mrežu za prijenos poruka kao Infobip. Infobip je jedan od najvećih, ako ne i najveći globalni igrač u svijetu komuniciranja porukama. Bio je prvi koji objedinio komunikaciju putem svim vrsti poruka: od glasovnih, email , tekstualnih – bez obzira bile one na WhatsAppu, Facebook Messengeru, Viberu ili klasični SMS a sada i napredni RCS. Zahvaljujući njihovoj platformi i servisu ljudi dobiju informaciju gdje je danas gin party u Rovinju, gdje se nalazimo i gdje će naći prezentaciju 20 ginova, znaju kada im ističe parking, koliko su potrošili na kreditnoj kartici jer im stiže obavijest pa znaju i da li netko zlorabi karticu i slične stvari. To je ogromno, to znači biti jedan od prva tri na svijetu i apsolutno je Infobip poželjan partner za sve glavne digitalne igrače na svijetu, bez obzira govorimo li o digitalnim društvenim mrežama, servisima za prijevoz, bankama ili što drugo. Sva digitalna ekonomija je povezana porukama.

 

O čemu razmišljaju mladi, oni su najveći korisnici mobilnih uređaja i gadgeta? Je li to wild guess?

Ne mislim da je to wild guess, jer postoji fashion, moda. Tako je određeni film ili glazba povremeno u modi, tako je sada doba društvenih mreža. Vrijeme Facebooka je prošlo, sada je Instagram in, a što će biti u budućnosti teško je reći jer bi onaj koji bi to znao imao golden bullet. Mladi koriste medije maksimalno, koriste ga vrlo pragmatično i na načine koji možda nisu ni bili u fokusu kada je medij stvaran. I to je fantastično! Jedna je stvar evidentna, mladi ne znaju da je postojalo vrijeme prije interneta i to je normalno, kao što za nas ne postoji vrijeme bez cesta ili struje. No, što god mladi učinili s modernom tehnologijom, neka učine, to je super.

Da, ali je to ipak i biznis. Za par godina se internet neće pretraživati upisivanjem riječi nego glasom, a pretraga neće biti po tekstovima nego fotografijama i video snimkama.

Vjerojatno, koristit će se sve što je user friendly. Umjetna inteligencija (AI) i svi njeni oblici će imati utjecaj na ponašanje i interakcije, to je neosporno. Samo što mi to danas zovemo AI, a za pet ili deset godina to će biti normalni use case. AI je toliko višeslojan da je lakše tražiti što on ne može nego što može. No, pogledajte današnju ekonomiju. Svjetski GDP je 63 bilijuna dolara. Polovina toga se ne može digitalizirati jer npr rudnik i dalje mora kopati rudu i staviti je na kamion, a druga polovina tog GDP-a se na neki način može digitalizirati. Od tih 30 i nešto trilijardi dolara vrijednosti, danas je digitalizirano možda 7 do 10. Ostalo se može digitalizirati i s današnje pozicije to je ogroman dio viška vrijednosti koji se može digitalizirati kroz AI, dio je kroz messaging, dio će ići kroz digitalizacije svih vrsta. Najjednostavniji primjer je muzika. Kada ste posljednji puta kupili neku pjesmu, CD? Danas imamo možda tri pjesme pohranjene u gadgetima, a do nedavno smo trpali što više glazbe u naše uređaje. Danas neprekidno streamamo.

Što vam je Dubai dao?

Dubai je bio prvi, u svemu. To je vrlo specifično društvo, Disneyland za odrasle. On je bio prvi koji je na vrlo inovativni način spojio glamur, napravio financijsko središte, kulturno središte, napravio je kritičnu masu svega i to na jedan, za čovjeka, jako ugodan način. Kopije Dubaija nisu tako uspješne. Mnogi su pokušali kao Doha, Abu Dhabi, Katar i druge, ali nisu uspjeli. Dubai je bio prvi, imao je kritičnu masu i uspio je. Inovativnost je ono što mu je omogućilo uspjeh. Budućnost svega, kompletne digitalne tehnologije, telekoma i aplikacija je u inovativnosti.