Ograničili izjavu EU

Mađari zadržali iznimku da mogu tužiti Hrvatsku, spor oko Ine nastavljaju u SAD-u

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.1.2019. u 18:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.1.2019. u 18:07

Zagreb, 031218.
Svecana vecera za sudionike summita Srednjoeuropske inicijative ciji je domacin bio hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenkovic u hotelu Esplanade.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic i Viktor Orban.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Hrvatski premijer Andrej Plenković i mađarski premijer Viktor Orban

Nakon što je hrvatska Vlada prošli tjedan prihvatila nacrt Izjave EU o pravnim posljedicama presude Suda Europske unije u predmetu Achmea i o zaštiti ulaganja u Europskoj uniji kojom se arbitraže izvan EU stavljaju “izvan snage”, i mađarska Vlada je prihvatila tu Izjavu, ali uz ogradu da se to ne odnosi na Energetsku povelju na osnovi koje je MOL tužio Hrvatsku.

To znači da, unatoč tome što se stječe dojam da su hrvatska i mađarska vlada sklopile određeni neformalni sporazum oko spornih pitanja, Mađari još uvijek žele zadržati polugu koja MOL-u koliko-toliko omogućuje rješavanje spora u Washingtonu u kojem od Hrvatske zbog plinskog poslovanja Ine potražuje više od dvije milijarde kuna.

Presedanski slučaj

Podsjetimo, u prošlogodišnjoj presudi u predmetu Slovačka Republika protiv Achmea BV, Sud EU je potvrdio nezakonitost odredbi o arbitraži između ulagatelja i države na temelju dvostranih ugovora o ulaganjima između država članica Europske unije. Sud je utvrdio da odredbe o arbitraži između ulagatelja i države narušavaju sustav pravnih lijekova predviđen ugovorima Europske unije. To znači, tumače u Europskoj komisiji, da sve odredbe o arbitraži između ulagatelja i države u dvostranim ugovorima o ulaganjima između država članica nisu primjenjive i da svi arbitražni sudovi uspostavljeni na temelju tih odredbi nisu nadležni zbog nepostojanja valjanog arbitražnog sporazuma. Stoga su nacionalni sudovi obvezni, ističe se, poništiti sve arbitražne odluke donesene po toj osnovi, te odbiti njihovo izvršenje.

Izdvojeno mišljenje

- Države članice koje su stranke u predmetima koji su u tijeku, u bilo kojem svojstvu, također moraju djelovati u skladu sa svim posljedicama presude u predmetu Achmea - stoji u Izjavi koju je potpisala Hrvatska i, za sada, 22 članice EU, a neke, kao Mađarska, imaju izdvojeno mišljenje, s tim da jedino Mađarska problematizira Energetsku povelju. Jer, u Izjavi se navodi “kako je presuda važna i u kontekstu mehanizma za arbitražu između ulagatelja i države utvrđenog Ugovorom o energetskoj povelji”.

- S obzirom na nadređenost prava Unije, arbitražna odredba u Ugovoru o energetskoj povelji, ako se tumači kao odredba koja se primjenjuje unutar EU, nije u skladu s primarnim zakonodavstvom EU i time nije primjenjiva - stoji u Izjavi.

Tomislav Ćorić, ministar energetike, potvrdio nam je kako su odvjetnici Hrvatske na arbitraži s MOL-om već “priložili” slučaj Achmea, a i Marija Pejčinović, ministrica vanjskih poslova je ustvrdila kako je “Izjava od velike važnosti za Hrvatsku, jer će poslužiti kao dodatni argument za osporavanje nadležnosti u sporovima koji su u tijeku”.

Protiv RH se, naime, vodi osam arbitražnih postupaka u Washingtonu, šest temeljem bilateralnih ugovora, a dva temeljem Energetske povelje. No, u tom drugom sporu na osnovi Energetske povelje vrijednom 85 milijuna eura, radi se o investitoru iz Nizozemske, Amlyn Holding B.V., a kako je Nizozemska potpisala Izjavu, bez ograde, to znači da će ta arbitraža biti nevažeća u EU.

Udarac Gavriloviću

Pravni stručnjaci s kojima smo pričali tvrde kako će u svim presudama arbitraže u Washingtonu, u slučaju da budu presuđene protiv RH, nakon slučaja Achmea, biti nemoguće ovršiti Hrvatsku u Europskoj uniji. No, i dalje ostaje mogućnost da investitor na osnovi arbitražne presude ovrši račune i imovinu Hrvatske izvan EU, mada su to samo hipotetske pretpostavke. Uz to, investitori od Europske komisije zahtijevaju da se unutar EU odredi jedno arbitražno ili sudsko središte na kojem bi se sporovi rješavali na temelju zakona EU, kako bi se izbjeglo da sporove između država i investitora rješavaju domaći sudovi.

Uglavnom, kako stvari stoje, Georg Gavrilović i Gavrilović d.o.o. (193 milijuna eura), nizozemski B3 Croatian Courier Cooperativ (50 milijuna eura), UniCredit Bank Austria AG i Zagrebačka banka (123 milijuna eura), Erste Group Bank AG i Steiermaerkische Bank und Sparkassen AG i Erste & Steiermaerkische d.d. (150 milijuna eura), Raiffeisen Bank International AG, Raiffeisenbank Austria d.d, Addiko Bank AG i Addiko Bank d.d. (nisu naznačili koliko potražuju), te nizozemski Elitech B.V i Golf razvoj d.o.o. (123 milijuna eura), taj će novac morati potražiti na europskim sudovima. Ili će, u slučaju da dobiju arbitražni spor u Washingtonu, morati ovršivati hrvatsku imovinu i račune izvan Europske unije. A to se odnosi i na mađarski MOL.

HDZ-ovi zastupnici ponovno nisu podržali prijedlog koji ide na štetu Mađarske i Poljske

Europski parlament podržao je prijedlog o sankcioniranju država članica koje ugrožavaju načela vladavine prava i to tako da sankcija bude uskraćivanje pristupa sredstvima iz fondova EU. Ovaj stav Europskog parlamenta u skladu je i s prijedlogom Europske komisije uvrštenim u nacrt višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. godine, kojima se pooštravaju uvjeti za korištenje tih fondova. Mogućnost uskraćivanja sredstava iz fondova EU ili novčanog kažnjavanja članica postoji i sada, no za to je potrebna duga procedura koju je lako blokirati u Vijeću EU. Primjerice, u tijeku je postupak protiv Poljske koji je Europska komisija pokrenula zbog toga što smatra da vlast u toj državi krši načela neovisnosti sudstva. No, da bi u konačnici kaznili Poljsku, u EU moraju osigurati i odluku u Vijeću. Iako država o kojoj je riječ ne može to blokirati, umjesto nje to može učiniti neka druga. Mađarska je već najavila da će uložiti veto bude li taj prijedlog na stolu Vijeća, a računa se da bi Poljska učinila isto kad bi se Mađarska našla pred sličnim sankcijama.

Prema novom prijedlogu Europska bi komisija, uz potporu Europskog parlamenta, mogla nametnutu sankcije, a one bi bile službene ako se u Vijeću ne formira kvalificirana većina koja će se tome protiviti.

Ovaj je prijedlog podijelio Europski parlament. Protiv njega su glasali zastupnici uglavnom iz vladajućih stranaka iz Poljske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Malte, države koje se najčešće i spominje kao one koje imaju problema s vladavinom prava. Podijelili su se i hrvatski zastupnici. SDP-ovci Tonino Picula i Biljana Borzan te zastupnici ORaH-a Davor Škrlec, IDS-a Ivan Jakovčić i Glasa (ušao kao HNS) Jozo Radoš glasali za prijedlog. Protiv su bili Marijana Petir i Ruža Tomašić, a HDZ-ovci ili nisu glasali ili su, poput Ivane Maletić i Dubravke Šuice, bili suzdržani. Mnoge države zapadne Europe, koje su neto uplatitelji u proračun EU, žele ne samo smanjenje proračuna nego i uskraćivanje novca članicama koje više ne poštuju načela demokracije, vladavine prava i trodiobe vlasti. Traže da se umjesto toga više novca dodijeli državama koje zbrinjavaju izbjeglice i promiču civilno društvo.

(Iz Bruxellesa, Augustin Palokaj)