Predsjednik HGK

Luka Burilović: 'Hrvatske tvrtke su izložene jakoj konkurenciji i trebaju inovacije'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.11.2019. u 8:54

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.11.2019. u 8:54

Zagreb, 221217. Rooseveltov trg 2. Luka Burilovic, predsjednik HGK.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Luka Burilović

Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine velika je prilika za našu zemlju i njezinu promociju, a time i za hrvatsko gospodarstvo. O hrvatskom predsjedanju, ali i o izazovima koje joj nosi nova financijska perspektiva Unije te o korištenju fondova EU razgovarali smo s Lukom Burilovićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore (HGK). Te će teme ujedno biti u fokusu i konferencije “InvestEU: Poticaji investicijama i očekivanja od hrvatskog predsjedanja EU”, koju u ponedjeljak u zagrebačkom hotelu Esplanade suorganizira Hanza Media, a na kojoj je najavljeno i sudjelovanje Burilovića.

Hrvatska uskoro preuzima predsjedanje EU. Kako ocjenjujete ciljeve predsjedanja koje je predstavio službeni Zagreb?

- Prioriteti “Europa koja se razvija” i “Europa koja povezuje” imaju izraženu gospodarsku dimenziju. Time šaljemo snažnu poruku da je gospodarski rast i održivi razvoj na vrhu liste nacionalnih i europskih prioriteta u nadolazećem razdoblju. Ciljevi su ostvarivi i, ako ih realiziramo, možemo se jače nametnuti kao ozbiljan i uspješan partner u međunarodnom okruženju.

Kako gledate na proces proširenja Unije? Čini se da je nakon hrvatskog pristupanja EU daljnje proširenje “na ledu”, što se moglo vidjeti i po odluci EU da ne otvori pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Kako bi se Hrvatska trebala postaviti prema proširenjima EU na europski jugoistok i što bi ono donijelo hrvatskom gospodarstvu?

- Proširenje EU je politički, gospodarski i sigurnosno relevantna tema. Za Hrvatsku ima posebno značenje jer se radi o susjedstvu s kojim imamo određena otvorena pitanja, ali i snažne gospodarske veze. Regija tradicionalno predstavlja bitno tržište za naše tvrtke. Naš je interes nastavak procesa proširenja, no kad će se, u kojem opsegu i kojom dinamikom to zaista i dogoditi, nije moguće precizno prognozirati. Ostaje činjenica da nas s našim “susjedima” vežu vječni gospodarski interesi, neovisno jesu li oni članice EU.

Kako HGK dočekuje hrvatsko predsjedanje Europskom unijom? Što će ono značiti za Komoru?

- Naravno da je predsjedanje prilika da HGK događajima koje inače organizira da još veće značenje i odjek. Gospodarski forum na kojem sudjeluju značajni igrači i kad je riječ o državnicima i institucijama i o tvrtkama svakako je veća prilika da se neka suradnja i konkretizira. No, to je zapravo sekundarno. Puno je važnije vidjeti kako možemo utjecati na politike. Naši sektori analiziraju potrebe članica da vidimo kako bolje možemo gurati naše interese kad dođe trenutak. Pitanje svih pitanja jest, naravno, donošenje proračuna. Imamo potencijal kreirati bolju startnu poziciju za naše gospodarstvo.

U Hrvatskoj se posljednjih godina puno govori o poticanju inovacija. I sami ste nedavno ocijenili da je Hrvatska zemlja s dugom tradicijom inovativnosti te da se ona nastavlja i danas. Ipak, činjenica je da je Hrvatska po izdvajanjima za istraživanje i razvoj, koja su ovdje manja od jedan posto BDP-a, na samom začelju EU i daleko od prosjeka EU i proklamiranih ciljeva?

- Potrebna je kombinacija čimbenika da se situacija promijeni. Počnemo od situacije koja nas tjera da budemo kreativni, inovativni i drukčiji od drugih kako bismo uopće opstali. Potrebna nam je kvalitetna znanstvenoistraživačka zajednica. Treba nam jasna strategija i poticajan okvir za ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. U konačnici dolazi dio priče s izdvajanjima. Trebamo raspoloživa sredstva za ulaganje i istraživanje i razvoj.

Koji su, po vama, najveći hrvatski aduti u inovacijama? Što je to što mi možemo ponuditi Europi i svijetu?

- Hrvatska je kao malo i otvoreno gospodarstvo izložena jakim konkurentskim pritiscima globalnog tržišta. Kako bi tvrtke opstale, prisiljene su iznalaziti nova i efikasnija rješenja. Nama je inovativnost nužnost. Neki od aduta su kvalitetan akademski kadar fakulteta u području tehničkih i prirodnih znanosti te jak IT sektor koji je preduvjet razvoja u današnjem digitalnom dobu. Ne treba zanemariti ni značajne iznose na raspolaganju iz fondova EU za istraživanje, razvoj i inovacije, koji će i ubuduće biti na raspolaganju u novoj financijskoj perspektivi.

Kako ocjenjujete dosadašnje iskorištavanje fondova EU u Hrvatskoj? U Vladi se hvale da je tu napravljen velik iskorak, no podaci Europske komisije pokazuju da smo i po tome i dalje na samom začelju ljestvice EU. Zašto je to tako?

- Trenutna vrijednost isplaćenih sredstava je 28 posto, no treba uzeti u obzir da će se sredstva iz postojeće financijske omotnice isplaćivati sve do kraja 2023. godine, i optimist sam vezano uz tu realizaciju. Mi na temelju iskustava poduzetnika znamo da ih muče neodgovarajući natječaji i neinformiranost. Obeshrabruje ih komplicirana procedura i trajanje evaluacijskog postupka.

U kojim bismo segmentima trebali i mogli pojačati korištenje Unijinih fondova da oni postanu lokomotiva gospodarskog razvoja? I kako smanjiti dio koji moramo vratiti u proračun EU, a koji se kreće oko 10 posto povučenih sredstava?

- Ta sredstva nisu niti trebaju biti promatrana kao glavni impuls za stimulaciju značajnog gospodarskog rasta. Kad govorimo o područjima koja zahtijevaju dodatna financijska sredstva, radi se o značajnijim ulaganjima u područje istraživanja i razvoja s ciljem što većeg broja inovacija koje će EU omogućiti konkurentnost na globalnom tržištu sa zemljama kao što su SAD i Kina.

Tijekom dosadašnjeg korištenja sredstava EU, uočeni su nedostaci u pogledu propisivanja procedura, kao i provođenja postupaka. Trebalo bi povesti računa o načinu kako prijaviteljima i krajnjim korisnicima sredstava olakšati cijeli proces.

Kakve se šanse Hrvatskoj otvaraju u novoj financijskoj perspektivi EU za razdoblje do 2027. godine? Kako sada stvari stoje, alocirat će nam se manje novca nego u dosadašnjoj financijskoj perspektivi?

- Hrvatska, naravno u okvirima politika EU, određuje vlastite prioritete, odnosno sektore i područja za koja ćemo moći trošiti sredstva EU. Stoga perspektiva ovisi u prvom redu o tome kako ćemo isprogramirati sljedeće financijsko razdoblje. Rješenje je što skorije usvajanje Strategije razvoja Hrvatske i, na temelju nje, prijedloga operativnih programa. U HGK nema dvojbe, ekosustav za razvoj poduzetništva, inovacija i izvoza mora biti na vrhu prioriteta.

Premda je Hrvatska, kumulativno gledano, od osamostaljenja do danas privukla velika strana ulaganja, i dalje nam kronično nedostaju greenfield investicije, koje bi otvorile nova radna mjesta i potaknule izvoz. Što bi na tom planu trebalo napraviti?

- Stvaranje poticajnog ulagačkog okruženja proces je od temelja do krova. To je i kvalitetan makroekonomski okvir, i porezna politika, i različiti ciljani sektorski poticaji, i raspoloživost kvalitetne radne snage, i prilagođen obrazovni sustav razvoju industrija, predvidljiv zakonodavni okvir, geostrateški položaj, prometna povezanost...

Nužno je otvoriti prostor novim investicijama s proizvodima visoke dodane vrijednosti, uz ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje proizvoda za izvoz. Hrvatska nije ulagačka destinacija jeftine radne snage i ne treba to biti. Mogli bismo se usmjeriti prema ulagačima koji će dignuti standard radne snage kakav hrvatski stručnjaci imaju u inozemstvu, a mogli bismo ga, zapravo, imati i u Hrvatskoj.