'Loša je poruka ulagačima ako ne budemo mogli birati članove Nadzornog odbora'

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava uputila je jučer ozbiljno upozorenje Vladi iz kojeg proizlazi da će se mirovinski fondovi postupno povlačiti iz tvrtki u kojima imaju veći broj dionica ostane li na snazi odluka da ne smiju autonomno predlagati članove nadzornih odbora.

Naime, kad predlaže člana nadzornog odbora tvrtke u koju je uložilo imovinu mirovinskog fonda, mirovinsko društvo, prema zakonskim odredbama koje su stupile na snagu početkom ove godine, mora predložiti “nezavisnog člana koji ima odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo te nije u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s mirovinskim društvom, većinskim dioničarom, odnosno imateljem udjela ili grupom većinskih dioničara, odnosno imatelja udjela ili članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva ili većinskog dioničara, odnosno imatelja udjela”. Budući da su mirovinski fondovi povezani s gotovo cijelom financijskom i investicijskom zajednicom u Hrvatskoj, tako im je poprilično sužen manevarski prostor za predlaganje članova NO-a skupštinama poduzeća.

Nuklearna opcija

Na jučer održanoj medijskoj konferenciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Dubravko Štimac, predsjednik PBZ Croatia osiguranja d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, rekao je kako je apsurdno da država ograničava pravo predlaganja članova NO-a skupštinama tvrtki u kojima mirovinci imaju dionice. Ipak, na pitanje novinara hoće li pokrenuti ustavnu tužbu za zaštitu svojih prava, Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odgovorio je da zasad na to ne mogu odgovoriti. Ustavna tužba bila bi “nuklearna opcija” mirovinaca u ovom trenutku i očito su procijenili da se tako ne žele zamjerati Vladi, ali odvažili su se poslati joj snažnu poruku, svojevrsni ultimatum, navodeći da će postupno početi izlaziti iz tvrtki u kojima imaju veći broj dionica. Dapače, istaknuli su i da ih ovakve zakonske odredbe destimuliraju da još jače sudjeluju na tržištu kapitala i kupnji dionica iako su dosad u dionice domaćih tvrtki uložili devet milijardi kuna.

Destimulacija

Dapače, ova ih odredba, naveli su, obeshrabruje i da jače sudjeluju u velikim infrastrukturnim ulaganjima, što im je novim zakonskim izmjenama omogućeno, jer bi, primjerice, bilo glupo kupiti 25 posto Hrvatske elektroprivrede ili Hrvatske pošte, a nemati predstavnika NO-a kojeg mogu predlagati bez ograničenja postavljenih ovom odredbom. Petar Vlaić, predsjednik Uprave društvo za upravljanje mirovinskim fondovima Erste Plavi rekao je, pak, da još nije organiziran sastanak s predstavnicima Vlade na ovu temu, ali na njemu inzistiraju.

Obvezni mirovinski fondovi imaju predstavnika u NO-u HT-a, u kojem imaju 15 posto dionica, Zagrebačke burze (u kojoj imaju 10 posto), Sunce koncerna (25 posto), a predsjednika NO-a imaju u Podravci (47 posto), Končaru (49 posto) i Jadranu Crikvenici (70 posto). Nema sumnje da bi postupno povlačenje mirovinskih fondova iz poduzeća u kojima imaju velik broj dionica, ali i defenzivnija politika u kupnji dionica domaćih tvrtki, pojačala apatiju na ionako likvidno umrtvljenom tržištu kapitala u Hrvatskoj. Stoga nije čudno da Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, poziva na razboritost.

- Institucionalni investitori kao što su mirovinski fondovi važan su faktor razvoja korporativnog upravljanja. Od institucionalnih investitora, koji imaju profesionalni kadar, pristup informacijama i stručna znanja, koristi mogu imati i tzv. mali investitori. Predstavnici mirovinskih fondova svojom ekspertizom profesionalnih ulagatelja pridonijeli su razvoju društava u čije su nadzorne odbore bili uključeni te su pozitivno utjecali na podizanje razine transparentnosti i korporativnog upravljanja. S obzirom na stupanj razvoja našeg tržišta kapitala u ovom trenutku, bilo bi dobro za cijelo tržište da se takva praksa ne ukida. Potencijalni sukobi interesa reguliraju se drugim mehanizmima i modalitetima - ustvrdila je Ivana Gažić.

Obol tržišta

Komentirajući, pak, poslovanje mirovinskih fondova u 2018., Kristijan Buk, predsjednik Uprave društava za upravljanje AZ mirovinskim fondom, naglasio je da je od početka rada pa do kraja 2018. prosječni prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio 7,04 posto, kategorije B 5,47 posto, a kategorije C 6 posto usprkos nepovoljnim tržišnim uvjetima. Prošla godina bila je obilježena, istaknuo je, minusima na tržištima kapitala i obveznica, što je utjecalo na poslovanje i prinose OMF-ova.

Ponderirani prinos mirovinskih fondova u Hrvatskoj je, pak, u 2018. iznosio 1,02 posto, u Makedoniji 1,3 posto, Rumunjskoj 1,09 posto, Bugarskoj minus 4,13 posto, Sloveniji minus 1,05 posto, Švicarskoj minus 3,5 posto, a u Austriji minus 5,3 posto.