Premda su lokalni političari strahovali da će poreznom reformom izgubiti prihode, podaci o proračunu za prvih pola godine pokazuju da su, zapravo, njezini veliki dobitnici. Jedinice lokalne samouprave ostvarile su suficit od čak 1,7 milijardi kuna.
U istom razdoblju lani on je iznosio 651 milijun kuna, a da su se proračuni punili bolje od očekivanja, govori i činjenica da je na razini cijele ove godine planiran suficit od 333 milijuna kuna.
Ministar financija Zdravko Marić zadovoljan je ostvarenjem u prvih pola godina iako je središnji proračun imao deficit od 1,9 milijardi kuna. No, na razini godine on je planiran u iznosu od 4,3 milijarde kuna.
Suficit su povećali i izvanproračunski fondovi (Hrvatske vode, HAC, Fond za zaštitu okoliša, DAB), on je dosegnuo 1,7 milijardi kuna, a u istom je lanjskom razdoblju iznosio 971 milijun kuna. Najugodnije iznenađenje, čini se, predstavljaju prihodi od doprinosa i trošarina, s rastom većim od sedam posto. Prihodi od PDV-a porasli su 4,9 posto, a oni od dobiti poduzeća pali su za 1 posto. Najveći podbačaj bilježe prihodi i primici od imovine, premda je angažman ministra Gorana Marića dao naslutiti suprotno. Kada je riječ o prodaji državnih udjela, od planiranih milijardu kuna u prvih pola godine primici iznose samo 94 milijuna kuna ili 9,4 posto. Od planiranih 800 milijuna od prodaje nefinancijske imovine, prihodi su u šest mjeseci iznosili tek 278 milijuna kuna.