Bivši ministar financija

Linić predstavio svoj recept za spas brodogradnje: 'Stvar mogu spasiti mirovinski fondovi'

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

31.3.2019. u 13:17

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

31.3.2019. u 13:17

Zagreb, 191015.
EPH.
Slavko Linic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Slavko Linić

Bivši potpredsjednik u Vladi Ivice Račana i ministar financija u Vladi Zorana Milanovića u Intervjuu tjedna na N1 televiziji rekao je da postoji jedan posto šanse za restrukturiranje brodogradilišta. Smatra da stvar mogu spasiti mirovinski fondovi te gašenje proizvodnje u Uljaniku koji bi se preorijentirao na turizam.

- Po meni 99 posto ne postoji prostor za restrukturiranje, mogu zadržati jedan posto za iznenađenja koja su moguć u Hrvatskoj. Tomislav Debeljak nije partner Vlade po pravilima restrukturiranja jer po pravilima koje će prihvatiti Europska komisija mora 50 posto dubioza preuzeti na sebe, a Debeljak jasno poručuje da stare dugove koje je stvorio netko drugi neće snositi. Sam je poručio da neće biti strateški partner - ocjenjuje trenutačnu situaciju oko brodogradnje Slavko Linić za N1 televiziju.

Smatra da je Debeljak uspio restrurirati Brodosplit zato što je smanjio broj zaposlenih, orijentirao se na metalnu industriju, ali isto tako od 2013. ondje nije izgrađen nijedan ozbiljan brod. Također, drži da su ostali potencijalni partneri za restrukturiranje odustali nakon pregleda poslovnih knjiga Uljanika i 3. maja.

- Postojeći vlasnici, a to su dobrim dijelom mirovinski fondovi, jer imaju kapital od hrvatskih mirovina, smatrao sam da bi oni trebali trenutno krenuti unutra. S ulaskom mirovinskih fondova mogao se osigurati kvalitetan menadžment i kapital za restrukturiranje i tada bi i Vlada dala svojih 50 posto - iznio je svoj plan Linić.

Tvrdi da je u 3. maju trebalo fizički ostaviti brodogradnju, a Uljanikove lokacije u Puli prenamijeniti u turizam i nešto zaraditi.

- To je ozbiljno restrukturuiranje - rekao je Linić.

Dodaje da inzistiranje na zadržavanju fizičkog rada u oba brodogradilišta plaši potencijalne investitore. Ako dođe do stečaja vjeruje da će se prodavati lokacije i javljati investitori koji žele kupiti lokacije i baviti se turizmom. Uvjeren je da nema budućnosti ako se inzistira na dvije fizičke lokacije u brodogradnji.

Prisjetio se 2013. kada je bio ministar financija. Kaže da su mislili kako će 3. maj u stečaj, ali tada se pojavio Uljanik i oni su sami predložili fizički rad u 3. maju, a uprava i turizam u Uljaniku. Zašto su od toga odustali ne zna.

- U ono vrijeme Uljanik je bio pozitivan, imao dobre planove, fondovi su ušli sa svježim kapitalom, dobili sredstva za restrukturiranje 3. maja i plan oko zadržavanja brodogradnje samo u 3. maju. Smatram da je u ono vrijeme 2013. ponuda kvalitetnog brodogradilišta poput Uljanika, mislim da boljeg rješenja nije bilo - rekao je i dodao kako ne zna što se zapravo dogodilo poslije.

Smatra da 3. maj nije potopio Uljanik.

- Očito su pogrešne odluke uprave i Nadzornog odbora. Prvo su ostali na tome da ostaju s dva brodogradilišta, išli zaključivati masu poslova, e sad kako objasniti da nijedan brod nije završen ispod 18 mjeseci zakašnjenja, s druge strane evidentno je da se nije ulagalo u modernizaciju - zaključuje Linić.

Te 2013. vjerovao je da mogu konkurirati Dalekom istoku jer se išlo na proizvodnju specifičnih brodova, a ne na klasične tankere. Evidentno mu je da su imali ogromne promašaje u održavanju rokova i procjenama u cijenama.

- Trebalo je možda smanjiti knjigu narudžbi i održati rokove - zaključio je.

- Bježim od priča o kriminalu, to je za istražna tijela. Činjenica je da ako kasnite da vam je ugrožena likvidnost. Za mene je ogromno razočarenje što se događalo u Uljanik grupi iza 2013. Dobili su ogromne novce za restrukturiranje 3. maja, a novce koristili za proizvodnju - rekao je.

Tvrdi da su potpore 2013. završile u 3. maju.

- Prve dvije tranše su potrošene na restrukturiranje jer je trebalo zbrinuti ljude. Očito nakon toga kada je trebalo ići u modernizaciju tada je dio sredstava iskorišten za pokriće gubitaka u Uljaniku - dodao je za N1 televiziju.

Na pitanje zašto se nije kontrolirao novac odgovara da su postojali programi koje je ponudila Uljanik grupa i po tom programu se isplaćivalo.

- Što da rečem, smatram da se trebalo tako učiniti, kontrola je bila od strane nadležnog ministarstva gospodarstva, ali ne mislim da je uprava mogla jednostavno taj dio kontrolirati, postojali su izvještaji revizije, tokom godina se vidjelo da se ne koristi - zaključuje.

Ne prihvaća priču da je Uljanik plovidba kupovala brodove ispod cijene. Sve priče o izvlačenju novca preko Uljanik plovidbe za njega ne postoje. Nije htio komentirati uhićenja.

O Končaru kaže da je dio Brodotrogira pretvorio u turističke kapacitete, a jedino mu ne ide brodogradilište kao dio grupe.

- To samo po meni znači da se nije usudio naručivati brod koji je skuplji nego što bi ga mogao naplatiti i to je razlog zašto brodogradilište slabije radi i tu vidim razlog za traženje predstečajne nagodbe, ali i kao znak gašenja brodogradnje - smatra.

- Gubljenjem brodogradnje gubimo jedan izvozni proizvod, ali ne može se uspoređivati brodogradnja u Jugoslaviji i danas jer u ono vrijeme bivše Jugoslavije postojale su tvornice motora, turbina, namještaja i postotak proizvoda iz Jugoslavije u brodovima je bio daleko veći nego što je danas u Hrvatskoj, danas većinu uvozimo za brodove i jedino imamo rad - pojašnjava Linić.

- Stečaj bi bio najbolji za 3. maj. U stečaju imamo vrlo sposoban Trgovački sud u Rijeci, ne bih se bojao stečaja u Rijeci i jasno bih poslao poruku idemo završiti brodove i idemo kroz to pripremiti preustroj u stečaju i tražiti novog vlasnika koji ne bi bio opterećen starim dugovima jer to rješava sud. Tu bih tražio premijera izvolite nam dati model financiranja u stečaju. Stečaj s preustrojem je moguć jer imamo proizvodnju - smatra Linić.

Kaže kao ne možemo očekivati da Vlada ulazi u proces restrukturiranja koji nije prihvatljiv prema nijednim europskim regulativama.

- Sadašnja uprava Uljanika je predložila strateškog partnera za koji je znala da neće proći u Europskoj uniji. Zašto uprava nije donijela odluku o stečaju već se problem gura prema Vladi? U jednoj Hrvatskoj koja želi biti tržišna ekonomija svi guramo prema Vladi, za mene je to neodgovorno - dodaje.

Ne misli da je Vlada u kojoj je sudjelovao odgovorna zbog dodjele jamstava brodogradilištima.

- Ova Vlada proziva bivšu, to su politička nadmudrivanja, a ova Vlada ne želi odnijeti odluku i reći: stop, stečaj. Kada su vidjeli da nema partnera trebali su tražiti stečaj jer je najveći vjerovnik HBOR -tvrdi Linić za N1 televiziju.

Potvrdio je da je priča o brodogradilištima isključivo politička odluka. Kaže da je naša ekonomija usmjerena na potrošnju, a nemamo proizvodnje, a onda bi godišnje jedan, dva broda podignuli proizvodnu bilancu.

Kaže da uvijek ovakve promašaje plaćaju porezni obveznici. Da nisu otišli na brodogradilišta vjeruje da bi novac otišao u smanjenje dubioza u mirovinskom ili zdravstvenom fondu. "Sve se to događa jer nije završeno restrukturiranje Republike Hrvatske", zaključuje Linić i dodaje kako ne zna je li do Vlade došla njegova ideja oko spasa brodogradilišta. "Ipak sam u mirovini i nisam konzultant Vlade", zaključio je Linić za N1.