Posljedice krize na potrošnju

Kupujemo više hrane i lijekova, prodaja odjeće pala za 58 posto

Velik pad od 20,1 posto u odnosu na ožujak prošle godine zabilježen je i u prodaji goriva
Ilustracija
 Vlado Kos / Hanza Media

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa već je promijenila navike hrvatskih potrošača, a u budućnosti bi se one, zbog lavine otkaza i smanjenja plaća, mogle dodatno promijeniti.

Naime, kako pokazuju novi podaci državne statistike o maloprodaji u ožujku, mjesecu čiju smo drugu polovicu proveli u karanteni, jedine stavke u potrošačkoj košarici hrvatskih građana koje su zabilježile rast prodaje bile su - hrana, lijekovi i drogerijski proizvodi. Promet prehrambenim proizvodima u trgovini na malo u ožujku je realno porastao 8,5 posto na godišnjoj razini, dok je godišnji nominalni rast prometa “nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama”, kako se jezikom službene statistike zove taj segment, u ožujku iznosio 14,8 posto. Još veću stopu rasta prometa u istom razdoblju, čak 26 posto, imale su ljekarne, medicinski, kozmetički i toaletni proizvodi.

Cijene nafte

Rastu prometa u trgovini na malo u ožujku tu je manje - više kraj: ostali proizvodi i usluge redom su bilježili pad prometa. Najgore je pritom prošla prodaja odjeće i obuće, koja je u ožujku zabilježila, kako pokazuju podaci DZS-a, nominalni pad od čak 57,8 posto. Velik pad, 20,1 posto u odnosu na ožujak prošle godine, zabilježen je i kod prodaje goriva, što se dijelom može objasniti koronakrizom i nemogućnošću kretanja bez propusnica, a dijelom i velikim padom cijena nafte na svjetskom tržištu.

- Velik pad potrošnje je očekivan jer smo u drugoj polovici ožujka završili u lockdownu, a ljudi su krenuli stvarati zalihe, bez čega bi pad potrošnje bio i veći. Pad je, s druge strane, donekle ublažila online kupnja, no dobar dio ljudi u Hrvatskoj još uvijek ne koristi kupnju preko interneta - ističe makroekonomist Goran Šaravanja.

Na pad potrošnje upozorava i financijski savjetnik Vjeko Peretić, koji ističe da je zbog epidemije koronavirusa sve stalo, a neizvjesnost je jako porasla. Osim toga, dodaje, čak kada potrošači i žele nešto kupiti, sada, nakon što je počelo popuštanje restriktivnih mjera, moraju, zbog poštivanja protuepidemijskih mjera, stajati u redovima, što mnoge odvlači od kupnje. I Peretić smatra da u Hrvatskoj još nije toliko razvijena navika online kupnje. Ukazuje i na krizu u koju nas je uvela epidemija koronavirusa.

- Sada već svi krizno razmišljaju i djeluju, a to se odražava i na potrošnju - primjećuje Peretić.

Početak krize oslikavaju i podaci o maloprodaji u Hrvatskoj u ožujku. Prema podacima DZS-a, realan pad prometa u maloprodaji, onaj koji je umanjen za inflaciju, u ožujku je u odnosu na veljaču iznosio 11,7 posto, dok je u odnosu na ožujak prošle godine promet od trgovine na malo bio manji za sedam posto. To je, ističu analitičari Raiffeisena, najveći pad na godišnjoj razini u posljednjih 10 godina, još od siječnja 2010. godine. U Raiffeisenu dodaju kako u travnju, kojeg je praktično u cijelosti obilježio lockdown, možemo očekivati još veći pad potrošnje.

Neizvjesnost

“Nepovoljni trendovi na tržištu rada još uvijek su obuzdani Vladinim mjerama, ali neizvjesnost, strah i nepovoljna očekivanja glede nadolazeće turističke sezone i općenito gospodarske aktivnosti ograničavat će potrošnju. Stoga će tijekom 2020. realan promet u trgovini na malo, nakon šest godina rasta, zabilježiti snažan pad, koji bi mogao biti i preko 10 posto na godišnjoj razini”, poručuju makroekonomisti Raiffeisena u svojim prognozama.

I Šaravanja smatra da Hrvatsku u ovoj godini očekuje snažan pad potrošnje. Glavni razlog vidi u sveprisutnoj neizvjesnosti. Ipak, dodaje, puno će toga ovisiti i o tome hoćemo li uspjeti nešto izvući od turističke sezone.

- Sada se kupuje samo ono što se baš mora. Mnogi se pitaju i hoće li uspjeti zadržati posao i, ako hoće, kolika će im biti plaća - zaključuje Šaravanja.

Na kraju, otvoreno je i pitanje hoće li kriza unijeti trajnije promjene u potrošnji hrvatskih građana. Već sada se s priličnom sigurnošću može reći da će ljudi prilikom kupnje biti znatno oprezniji nego što su bili do izbijanja krize, kao i da će više trošiti na higijenske potrepštine, dok će hrana, koja je i dosad bila jako zastupljena u potrošačkoj košarici, dodatno učvrstiti svoju poziciju.

Trgovci: Od ove krize oporavljat ćemo se 5 godina!

Iako se dio trgovine možda i najbolje prilagodio koronakrizi, trgovci upozoravaju kako je ova godina za njih jako loša te ističu da će se od krize oporavljati pet godina.

“Trgovci procjenjuju da situacija u prometu neće biti bitno bolja u narednom razdoblju jer neće biti kupovne moći, turizma i ljudi će štedjeti i paziti. Trgovci će to itekako osjetiti i poručuju da će se od ove krize oporavljati sljedećih pet godina”, stoji u jučerašnjem priopćenju Udruženja trgovine HGK. Dodaje se kako je promet u maloprodaji u travnju, prema njihovim podacima, pao 25 posto. Najteže je, poručuju trgovci, bilo početkom travnja, no smanjenjem restrikcija stanje se počelo mijenjati, zaključuje se u priopćenju.

I ekonomisti upozoravaju da će pad prometa u maloprodaji u travnju biti znatno veći nego u ožujku, kako zbog karantene, tako i zbog toga što ljudi odmah na početku koronakrize stvarali zalihe, pa u travnju nisu kupovali ništa više od onog što im je doista neophodno za preživljavanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:27