Određen pomak

Kralj osiguranja o posebnom sporazumu s Agrokorom: 'Primorani smo braniti naše interese'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.5.2018. u 20:05

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.5.2018. u 20:05

Arhiva / CROPIX

Dubravko Grgić (u krugu), Fabris Peruško

Nakon nekoliko tekstova u kojima smo problematizirali mogućnost da izvanredna uprava Agrokora sklopi poseban sporazum s Agram Investom, kako bi ta kompanija povukla osporavanje jamstava koje su Ledo, Jamnice i druge tvrtke dale Agrokoru d.d., a zauzvrat bi Agrokor otkupio 51 posto dionica Agrolagune u vlasništvu Agram Investa, kontaktirao nas je i Dubravko Grgić, član uprave odvjetničkog društva „Grgić i Partneri“ i suvlasnik tvrtki u portfelju Agram grupe. Grgić nam je kazao kako nam se javio „povodom više Vaših članaka u kojima spominjete moje ime vezano za odnos između Agrokora i Agrama odnosno Agram Investa“, te da nam - u svojstvu pravnog zastupnika Agram Investa– želi priopćiti da njegova kompanija brani svoje interese i da ni u kom slučaju ne žele stopirati nagodbu vjerovnika.

Štite svoje interese

„Povodom natpisa u medijima vezano za aktivnosti koje Agram Invest provodi u zaštiti svojih interesa u procesu restrukturiranja Agrokor grupe želim ukazati na nekoliko vrlo bitnih činjenica. Prije svega, niti meni ni zaposlenicima Agram Investa nije u interesu, niti nam je želja rušiti nagodbu vjerovnika i proces oporavka Agrokora. Vrlo je važno istaknuti da (pravomoćno) osporena jamstva – obzirom se radi o uvjetnim tražbinama - ne ograničavaju pravo glasa pri glasanju o nagodbi, pa u tom smislu naša osporavanja nemaju utjecaja na izglasavanje nagodbe“, kazao nam je Grgić u prvoj autoriziranoj izjavi od 2004., pa je i iz toga jasno koliko je bitan trenutak u kojem se nalazi restrukturiranje Agrokora.

„Točno je da osobno, u ime Agram Investa i drugih vjerovnika Agrama, vodim pregovore s Izvanrednim povjerenikom i vjerovnicima, već više od dva tjedna. Postignut je određen napredak, premda je to još daleko od konačnog sporazuma. Nastupam iz pozicije u kojoj moji mandati ostvaruju naplatu u okvirima prosjeka za osigurane vjerovnike, i to za prava koja procjenjujem na 450 – 500 milijuna kuna, a sve u cilju kompletnog, vlasničkog i pravnog izlaska iz ove priče. Što se Agrolagune tiče, u kojoj su moji mandati vlasnici 51 posto, točno navodite da postoji tužba Agrokora, no zanemarujete činjenicu da je presudom prvostupanjskog suda zahtjev Agrokora odbijen. Ponuda za preuzimanje ima dosta, čime nam nije nužan dogovor s Agrokorom, no nastojimo ga postići kako bi tako podržali postizanje nagodbe vjerovnika“, rekao nam je Grgić. Podsjetimo, osigurani vjerovnici će biti plaćeni u visini od oko 50 posto svojih potraživanja, pa iz toga proistječe i da u Agram Investu očekuju da će za svoja ukupna potraživanja uspjeti dobiti oko 250 milijuna kuna.

Žele uspjeh nagodbe

„Ipak“, nastavlja Grgić, „do tada, primorani smo braniti naše interese i još jednom naglasiti da nismo protiv procesa restrukturiranja Agrokora, kao što nismo protiv postizanja nagodbe vjerovnika“. „Dapače, želimo da taj proces uspije, na dobrobit Agrokor Grupe i njegovih zaposlenika, dobavljača i drugih partnera Agrokora, ali i čitavog hrvatskog gospodarstva. Nismo mi ti koji su odgovorni što je u tom procesu dolazilo do odluka koje možda nisu bile najbolje, pa se sada nekome može učiniti da to što branimo naše interese znači da stojimo na putu donošenja nagodbe vjerovnika. Naglašavamo kako naše interese branimo isključivo pravnim putem, što je jedini ispravni put u ovoj priči. Mi želimo da proces uspije, i po cijenu značajnog gubitka za naše mandate“, zaključio je Grgić.

Tijekom razgovora kojeg smo vodili telefonski bilo je jasno kako je Grgiću i te kako stalo da se ne stekne dojam kako je on ili njegova kompanija protiv nagodbe, ali i da je nezadovoljan načinom na koji se vodio ovaj postupak, iako je u više navrata isticao da je država morala intervenirati kako bi spasila najveću hrvatsku kompaniju i domaće gospodarstvo. No, protiv takvog dogovora Agrokora s Agram Investom su dobavljači, a financijski vjerovnici, kako se može doznati, nemaju ništa protiv sporazuma. Stav izvanredne uprave je, pak, takav da se ovaj sporazum mora napraviti, jer Visoki trgovački sud nije presudio u ovom sporu, nego je aktere uputio na parničenje, a do tada bi proces ovako zamišljene nagodbe bio blokiran. Naime, iako je točno da osporena jamstva ne umanjuju prava vjerovnika koji će glasati za nagodbu, to osporavanje jamstava onemogućuje provođenje nagodbe putem modela zrcalnih društava.

Neugodna situacija

Preduvjet formiranja zrcalnih društava jest aktiviranje jamstava nad „originalnim“ kompanijama – Ledom, Jamnicom i drugima – jer tom aktivacijom originalna društva postaju insolventna. A ako su jamstva osporena, ne mogu biti aktivirana (osim ako Trgovački sud ne presiječe tu situaciju, što će biti teško nakon rješenja VTS-a). Dakle, radi se o situaciji u kojoj jedan akter legitimno i pametno brani svoj interes, ali dovodi u neugodnu situaciju izvanrednu upravu jer mora popustiti jednom dioničaru.