Tim Cook, glavni izvršni direktor Applea, ovog je tjedna objavio da je američki tehnološki gigant postigao najveći kvartalni prihod u svojoj povijesti (gotovo 92 milijarde dolara), a broj njegovih aktivnih uređaja globalno je premašio milijardu i pol. Za brojke koje je iznio, a premašile su očekivanja analitičara s Wall Streeta, najzaslužniji je iPhone koji se iznimno dobro prodavao u vrijeme blagdana. Naravno, cijena dionice je isti dan dodatno porasla, ali slavlje je ipak bilo pod dojmom loših vijesti o širenju koronavirusa u Kini.
Upitni prodajni planovi
Appleovi se uređaji uglavnom sastavljaju u Kini, a proizvode se tu i njihovi dijelovi, pa bi širenje virusa, daljnja ograničenja kretanja i uspostava karantena mogli ozbiljno poremetiti ambiciozne proizvodne i prodajne planove najavljene za drugi kvartal ove poslovne godine. Apple se uvijek predstavljao kao kompanija čija je najveća snaga kreativnost i inovativnost (“ni ova godina neće biti drukčija”, poručio je Cook), što bi značilo da će se znati snaći i u izvanrednim uvjetima, ali u kalifornijskom sjedištu u Cupertinu nisu otkrili što zapravo smjeraju, koje su im sve alternativne rute i stilovi. Širenje virusa je nepredvidljivo. Još, kažu, prikupljaju podatke i pomno promatraju što se zbiva u Wuhanu i okolici (provincija Hubei), epicentru zaraze, gdje imaju i svoje dobavljače. Tvrde da imaju za njih zamjene, odgodu početka proizvodnje su već ukalkulirali u svoja kratkoročna poslovna očekivanja (dio tvornica s kojima rade produljio je, naime, zbog virusa novogodišnje praznike i odgodio pokretanje proizvodnje do 10. veljače), ali pitanje je koliko su imuni, odnosno koliko će biti “zaraženi” dobavljači njihovih komponenti u drugim dijelovima Kine. Oko 290 od 800 tvornica na Appleovoj globalnoj listi dobavljača, objavio je Financial Times, locirano je u šest kineskih provincija koje su odgodile početak proizvodnje.
Snažno ovisni o Kini
Mnogo je multinacionalnih tvrtki, naravno, koje su u sličnoj situaciji i sada sa strepnjom prate što poduzimaju kineske vlasti, dok sami svom lokalnom osoblju dijele maske, mjere im pomno i redovito temperaturu te više nego obično dezinficiraju urede i dućane, a “nekinesko osoblje” evakuiraju. Neke su, poput Forda i Toyote, odgodile na tjedan dana početak proizvodnje u svojim pogonima, a šef Boscha, najvećega globalnog proizvođača autokomponenti, upozorio je otvoreno da koronavirus može utjecati na svjetske dobavljačke lance koji su snažno ovisni o Kini. (Bosch tamo ima čak 23 pogona na više od 60 lokacija, to je tržište gdje zapošljava najveći broj radnika izvan Njemačke.) U industrijskom svijetu trendovi se navodno polako mijenjaju, dio kompanija smišlja kako skratiti dobavljačke lance, biti bliže kupcima, a digitalizacija im u tome pomaže, ali očito je da se velike promjene u tako velikim biznisima ne mogu dogoditi brzo, Kina će još dugo biti presudna.
U gotovo svakom medijskom prilogu koji je ovih dana obrađivao mogući utjecaj širenja tog virusa na kinesku i globalnu ekonomiju i poslovanje multinacionalki, spominjao se najčešće Apple, američki ponos i tehnološka kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu. Mnogi su analitičari iskoristili priliku kako bi podcrtali koliko globalni poslovni tokovi danas ovise o kineskom gospodarstvu (njegov rast je već usporen kao posljedica trgovinskog rata sa SAD-om), a upravo primjer Applea govori da to nije samo zbog proizvodnje koja je tamo izmještena, nego i zbog prodaje uređaja. Kina mu je jedno od vitalnih tržišta oko kojeg se posebno trudi, nada se trgovinskom miru na relaciji Washington - Peking i rastu potražnje. Glavni partner na Dalekom istoku im je tajvanska kompanija Foxconn (službeno ime joj je Hon Hai Precision Industry) u vlasništvu milijardera Terryja Goua, a o njoj uvelike ovisi kako će se, produži li se uzbuna izazvana koronavirusom, proizvodnja Appleovih i inih zapadnih uređaja nastaviti. Zasad su kineske vlasti produljile novogodišnje praznike do 3. veljače. Gou je veliki azijski igrač u svijetu elektronike, a njegova je kompanija bila i važan kotač u pretvaranju Kine posljednjih desetljeća u proizvođačku megasilu. U njoj je na brojnim lokacijama zaposleno oko 1,3 milijuna ljudi i vjerojatno je najveći privatni poslodavac u Kini. Kad se svojedobno govorilo o lošim uvjetima rada i oštrim kaznama za radnike u tvornicama koje su sastavljale Appleove uređaje, to se odnosilo upravo na njegove tvornice, a tu je bio i val samoubojstava, nakon čega su uvedene promjene i poboljšanja. Gou ipak već nekoliko godina marljivo radi na diverzifikaciji svojih poslovnih operacija izvan Kine (iako i dalje dobiva od kineskih vlasti porezne olakšice i potpore kako bi zadržao proizvodnju u Zhengzhou te čak i bonuse za ispunjavanje izvoznih ciljeva tvornice!), a već ima tvornice u Indiji gdje sastavlja i iPhone. Kako je prije nekoliko mjeseci o tome pisao Bloomberg, zasad sve komponente uvozi, ali Indija je općenito postala potencijal i najbrže rastuće svjetsko tržište pametnih telefona, s radnom snagom koja je daleko jeftinija nego kineska.
Japan
New York Times je u jednom od nedavnih tekstova spomenuo da je Kina toliko važna za operacije raznih američkih kompanija da su neki članovi Trumpove administracije naveli tu ovisnost kao opravdanje za trgovinski rat s Pekingom koji je poveden prije dvije godine. Trenutačno ipak na moguće globalne ekonomske posljedice zdravstvene krize u Kini glasnije od drugih upozoravaju kineski susjedi, Japanci (oni su im druga po veličini izvozna destinacija, dok Kinezi čine 30 posto turista u Japanu), a na burzama su cijene dionica pod pritiskom, pogotovo u Aziji, kako stižu vijesti o rastu broja zaraženih i umrlih. Procjena je, čini se, da koronavirus stvara veću neizvjesnost od trgovinskog rata, kako je to definirao jedan od stručnjaka za industrijsku tehnologiju u Hong Kongu, koji smatra i da mu je utjecaj veći od onoga koji je početkom 2000-ih imao drugi koronavirus, SARS. Globalizacija je, u svakom slučaju, danas snažnija nego što je bila tada.