Osim Croatia Airlines, Vlada namjerava privatizirati i HŽ Cargo, društvo koje se također nalazi na listi 40 tvrtki od strateškog značenja za državu. Kako stoji u Nacionalnom programu reformi, kroz zajam Svjetske banke već je raspisan natječaj za financijskog savjetnika "koji bi trebao analizirati tržište te pomoći HŽ Cargo u pronalasku strateškog partnera koji bi omogućio stabilizaciju poslovanja i daljnju budućnosti društva".
Tržišni udio HŽ Carga se smanjuje, posebno u najprofitabilnijim segmentima, što je i očekivano s obzirom da se nakon liberalizacije tržišta 2013. godine prijevozom tereta bavi i šest privatnih operatera.
Pored financijske situacije, navodi Vlada u NPR-u, dugoročnu održivost tvrtke doveli su u pitanje i nekonkurentan vozni park - većina teretnih vlakova u vlasništvu starija je od 30 godina, a prosječna starost svih vučnih vozila gotovo je 42 godine - te slaba integracija u ključnim logističkim lancima.
Je li to naznaka Vladinog ambicioznijeg plana privatizacije? U portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) trenutačno je 397 tvrtki, od kojih je 39 u većinskom vlasništvu države, dok u ostalim ima manjinske udjele. Osim Croatia Airlinesa, među tvrtkama u kojima država ima većinski udjel su Petrokemija, RIZ Odašiljači, Plinacro, Croatia banka, Brijuni Rivijera, Jadroplov, Luka Vukovar, Brodarski institut, Lipovica, Vjesnik, Orljava, Borovo, Agroduhan, UTD Ragusa i Hoteli Maestral za koje je u tijeku ponovljeni natječaj za prodaju. Pritom četvrtina tvrtki u kojima je država većinski vlasnik trenutačno nije raspoloživo za prodaju zbog sudskih postupaka, a među njima su Gavrilović mala privreda i čakovečki Panex.
Smanjen broj tvrtki od strateškog interesa
Upravno vijeće Centra za restrukturiranje (CERP) nedavno je usvojilo program rada za ovu godinu u kojem se tek navodi da će prodaja tvrtki ovisiti o aktivnostima koje prethode prodaji.
Početkom ove godine Vlada je smanjila broj tvrtki od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku s 49 na 40, pri čemu je njih 11 brisano s liste, a dvije su na nju vraćene: Croatia Airlines i ACI, što znači da one podliježu posebnom tretmanu. Objašnjavajući razloga za njihovo vraćanje u grupu strateških, ministar državne imovine Goran Marić je rekao da nacionalnu aviokompaniju čeka restrukturiranje i dokapitalizacija te da je zato racionalno da ona bude na listi tvrtki posebno važnih za RH, dok je za ACI najavio daljnji razvoj i veliku investiciju u gradnju marine u Malom Lošinju.
Među 11 tvrtki koje su skinute s popisa strateških za državu su Brodarski institut koji je lani bio u blokadi, zatim Autocesta Zagreb-Macelj u kojoj država ima udjel od 49 posto, Brodarski institut i Luka Vukovar, dvije tvrtke u kojima državi ima stopostotni udjel te Đuro Đaković Grupa (0,04 posto). Za svih 11 tvrtki, kazao ministar državne imovine, predodređeno je restrukturiranje i privatizacija.
Strateški plan Ministarstva državne imovine za razdoblje 2019. - 2021. pokazuje da ministar Marić ove godine namjerava prikupiti nešto veće prihode od privatizacije. Taj dokumetn pokazuje da se od prodaje imovine planira uprihoditi 1,94 milijarde kuna, oko 300 milijuna kuna više nego lani. Najveći doprinos tome trebala bi dati upravo privatizacija tvrtki iz državnog portfelja. No, procjenjuje se da je dobar dio tog plana već realiziran, među ostalim, zahvaljujući prodaji većinskih Hotela Makarska, crikveničkog Jadrana i Cluba Adriatic.