EIZ ukinuo 'Plavu knjigu'

Ključni nacionalni projekt ne ide glatko, uvođenje eura posvađalo je i ekonomiste

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.1.2019. u 13:00

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.1.2019. u 13:00

, Image: 245171392, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Haniz Peter Bader / Profimedia, Alamy / Reuters

Ilustracija: panorama Zagreba i novčanice eura u krugu

Kad je Slovačka odlučila uvesti euro, postao je to prvorazredni nacionalni projekt koji su predvodili premijeri i ministri financija, a odlučnost da se on provede nije poremetila ni promjena vlasti 2006. godine. Sličan pristup imale su mnoge druge zemlje srednje Europe i Baltika koje su se odlučile pridružiti eurozoni. U Hrvatskoj taj proces teče nešto drukčije: iako je Vlada formalno donijela strategiju uvođenja eura, projekt je zapravo prepušten središnjoj banci, a ostalim nositeljima vlasti i političarima baš i nije osobito zanimljiv.

Budući da je uvođenje eura na stolu, kao vrlo važna tema za nacionalnu ekonomiju, očekivalo se da će barem ekonomistima biti izazovna za istraživanje i raspravu. Međutim, tema je, čini se, dodatno podijelila ionako slabašnu hrvatsku ekonomsku scenu. Nedavna odluka Ekonomskog instituta da prestane s izdavanjem stručnog časopisa “Privredna kretanja i ekonomska politika”, poznatijeg kao Plava knjiga, tumači se upravo kao ishod borbe podijeljenih tabora, zagovornika i protivnika uvođenja eura.

Tematski broj

U posljednjem broju tog časopisa, od šest radova četiri su bila posvećena uvođenju euru, a autori su istraživači HNB-a čija su stajališta, razumljivo, afirmativna. S druge strane, ravnateljica EIZ-a Maruška Vizek kritična je prema projektu uvođenja eura, a predsjednik Upravnog vijeća te institucije, Drago Jakovčević, jasno je dao na znanje da mu se protivi. Kako je nedavno kazao za Jutarnji list, euro se isplati samo zemljama kao što je Njemačka, a ulaskom u monetarnu uniju, ostat će nam “samo vijorenje zastavom i pjevanje himne”, a to nije suverenost, nego “nazdravičarstvo”.

Na pitanje je li činjenica da su autori iz HNB-a ispunili posljednje izdanje Plave knjige ujedno presudila njezinu izlaženju, ravnateljica Vizek kaže da je odluka o gašenju urednici časopisa bila poznata nekoliko mjeseci prije nego što je izašao posljednji broj s člancima o uvođenju eura, u trenutku kad nije bilo poznato kako će on izgledati. Ističe kako praksa da u jednom broju znanstvenog časopisa budu objavljeni isključivo radovi autora jedne institucije i to s istovrsnim pogledom na temu koja se obrađuje “doista je neuobičajena u znanstvenom svijetu”.

- Ako se radi tematski broj znanstvenog časopisa, obično se pozivaju autori iz različitih institucija i s različitim pogledima na temu koja se obrađuje, čime se postiže uravnoteženost akademske rasprave - objašnjava. Međutim, urednica časopisa Andrea Mervar kaže da je zadnji broj izašao sredinom studenoga, a odluku ravnateljice o gašenju doznala je nakon toga, krajem studenoga. Uz to, dodaje da časopis objavljuje radove koje prethodno zaprimi i koji prođu recenzijski postupak, a u ovom slučaju bili su ponuđeni radovi autora iz HNB-a i oni su prošli postupak recenzije. - Da su bili ponuđeni drugi radovi, i oni bi prošli isti postupak - objašnjava Mervar.

Valutni rizik

S obzirom na potrebu da se pitanje uvođenja eura razradi dublje i s različitih aspekata, nije li upravo Ekonomski institut pozvan da tome posveti vrijeme i prostor? Vizek navodi i da je Ekonomski institut već objavio brojne znanstvene radove “u uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima” koji se bave propitivanjem spremnosti Hrvatske da usvoji euro i time dao doprinos važnoj društvenoj temi. Među ostalim, oni sugeriraju upitnost konvergencije hrvatske razine dohotka europskoj, koja je nužna za uvođenje eura, upozoravaju na nedostatnu razinu realne konvergencije i u drugim područjima, koja se očituje u nepovoljnim trendovima u trgovinskoj integraciji hrvatskog gospodarstva i strukturi proizvodnog sektora. Rezultati radova, nabraja Vizek, detektiraju i nepovoljne trendove u proizvodnosti i tržišnom dinamizmu, čime se sugerira ne samo nedostatak zdravih osnova za ekonomski rast, što je pretpostavka za ulazak u tečajni mehanizam, “nego i nedostatna mikrofleksibilnost nužna za uspješnu prilagodbu asimetričnim šokovima kojima bi Hrvatska bila izložena jednom kada prihvati euro”.

 

Dojam je da u javnoj raspravi o uvođenju eura ipak prevladavaju stajališta HNB-a koja, među ostalim, sugeriraju da će nestati valutni rizik, da će se smanjiti cijena zaduživanja te ubrzati rast ekonomije i životnog standard. Toj kadrovski ipak najbolje kapacitiranoj instituciji u zemlji, kako je ovih dana rekao umirovljeni profesor Ivo Bićanić u jednoj radijskoj emisiji, na ekonomskoj sceni suprotstavljaju se “slobodni strijelci” i “neorganizirani pojedinci” koji ne mogu podastrijeti primjerenu razinu istraživanja, pa je rasprava o euru jedna posve “neravnopravna utakmica”. No, kao član uredništva Plave knjige ne slaže se s odlukom o ukidanju časopisa pa se ravnateljici Vizek obratio i pismeno. Smatra da je ona “brzopleta i nepromišljena” i da je ovakva situacija loša i za izdavača EIZG, ali i za stručnu i akademsku zajednicu. Među ostalim i zato što se više neće moći “pisati i čitati prvorazredni ekonomski članci na hrvatskom”.

- Voljom EIZG-a da se ugasi nedvojbeno najbolji ekonomski časopis na hrvatskom, osuđeni smo na trećerazrednost i daljnji rast provincijalizma - piše Bićanić koji je bio u sedmočlanom uredništvu Plave knjige. Pritom izražava nadu da će se pogrešno donesena odluka promijeniti i da “taština neće prevladati” jer je znak dobrih institucija “fleksibilnost da ne robuju ranijim pogrešnim odlukama”. Reputacijski kapital vrlo se lako gubi, ali teško stvara, poručuje Bićanić.

Rasprava

Plava knjiga počela je izlaziti u lipnju 1991. godine, prvi urednik joj je bio Željko Rohatinski, a nakon što je otišao iz Instituta, posao je preuzela Andrea Mervar. Odluku o njezinu ukidanju Vizek je objasnila činjenicom da je institucija dosad izdavala dva znanstvena časopisa, što nema opravdanja s obzirom da se financiraju novcem poreznih obveznika, a k tome je riječ o malom institutu sa samo 30 znanstvenika. Zbog toga su odlučili svoje snage usmjeriti u časopis za koji smatraju “da ima više šanse za ostvarivanje međunarodne vidljivosti i istinske znanstvene izvrsnosti, a to je Croatian Economic Survey”.

Možda bi poreznim obveznicima ipak bilo prihvatljivije da o pitanju uvođenja eura ekonomisti pišu na hrvatskom jeziku, možda bi se tada moglo čuti više različitih mišljenja i možda bi se u raspravu mogla uključiti i šira javnost. No, prijedlog Maruške Vizek prihvatili su Znanstveno i Upravno vijeće Instituta.

Slovačkoj odlično s eurom, a Češkoj dobro i bez njega

Istraživanja u drugim zemljama koje su uvele euro sugeriraju da je to ekonomistima neiscrpna tema. Većina Slovaka, primjerice, danas je sretna što ima euro, premda ekonomisti ne nude jednoznačan odgovor je li se isplatilo njegovo uvođenje. Iako je Slovačka imala slične početne pozicije kao i Češka, dvije zemlje zauzele su posve različit pristup prema euru. Dok su Česi strahovali da će se u monetarnoj uniji naći nespremni, Slovaci su imali snažnu političku volju da svladaju sve prepreke i provedu sve nužne reforme kako bi ostvarili cilj.

U radu koji je posvetio različitom pristupu dviju zemalja prema uvođenju eura, Jiang Li, kineski istraživač koji se bavi Istočnom Europom, navodi da je od 2009. do 2014. godine slovački BDP znatno porastao, sa 11.800 eura po stanovniku na 13.900 eura, a češki je porastao neznatno, sa 14.100 na 14.700. Međutim, ukupan financijski rezultat i razina zaposlenosti bolji su u Češkoj. Na kraju Li citira bivšega guvernera slovačke središnje banke koji je kazao da “euro nije lijek za sve, a ključ je za ekonomski rast provođenje pravih ekonomskih politika i nastavak produbljivanja reformi”.