Hrvatska i Svjetska banka trenutačno pripremaju novu petogodišnju strategiju za razdoblje od 2019. do 2023., a u njoj će naglasak biti na tri ključna područja: cestovnom biznisu, željeznicama i energetici.
Naglasak
Prema još neslužbenim informacijama, to bi trebao biti nastavak realizacije projekta s cestovnim biznisom, tako da postane financijski i poslovno održiv. Iako je Svjetska banka već bila angažirana u restrukturiranju Hrvatskih željeznica, očito je da su rezultati izostali i tome će se iznova posvetiti. Kad je riječ o energetici, naglasak će biti na “zelenim” projektima i obnovljivim izvorima energije, ali u strategiji će se naći i ostale reforme, poput obrazovanja, znanosti, zdravstva i regionalnog razvoja.
Za razliku od razdoblja prije ulaska Hrvatske u EU, kada je Svjetska banka u velikoj mjeri financijski podupirala projekte, sada je njezina uloga više usmjerena na pružanje znanja i tehničke potpore. To, ujedno, znači da će u idućih pet godina, među ostalim, pružati usluge koje bi trebale rezultirati većim povlačenjem novca iz europskih fondova za projekte čija je realizacija važna za razvoj ekonomije.
Kako je rekao ministar financija Zdravko Marić, uskoro se očekuje finalizacija strategije, potom će o njoj odlučivati Vlada, a na kraju i direktori Svjetske banke.
Uspješna suradnja
U proteklih 25 godina, rekao je potpredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Cyril Muller, banka je Hrvatskoj osigurala više od 5 milijardi eura, pomogla je u implementaciji više od 80 projekata i izradila više od 300 potrebnih studija. Prigodom obilježavanja 25. obljetnice suradnje, predstavnici Svjetske banke i hrvatske Vlade nisu štedjeli riječi hvale za uspješnu suradnju. Pritom se posebno izdvaja sada aktualni projekt “Slavnija, Baranja i Srijem”, u kojem Svjetska banka ima savjetodavnu ulogu.
Međutim, kada se razmotre brojke, razloga za zadovoljstvo baš i nema mnogo. Govoreći o procesu konvergencije, Christian Bodewig, menadžer WB-ova programa za južnu Europu, iznio dobro poznate podatke koji govore da u mnogo područja Hrvatska zaostaje i da su druge zemlje srednje i istočne Europe rasle znatno brže.
Premda su 2000. godine krenule sa sličnih razina po razvijenosti, poljski je BDP 2017. godine bio na razini 70 posto prosjeka EU, a Hrvatski na razini od 61 posto.