Nekoliko velikih kineskih kompanija, uključujući giganta Alibabu, trenutačno aktivno razmatraju mogućnosti ulaganja u Turskoj. Razgovore s turskim kompanijama, navodi Reuters, počeli su u Istanbulu sredinom kolovoza, u jeku valutne krize, nakon što je cijena imovine u Turskoj postala vrlo atraktivna.
Osim Alibabe koji je početkom ove godine već kupio tursku kompaniju za online prodaju, Trendyol, u razgovore o ulaganju uključeni su i China Life Insurance te China Merchants Group. Pozivajući se na izvore uključene u razgovore, Reuters navodi kako je s četiri kineske grupacije u tjedan dana održano više od 20 sastanaka, a aranžirale su ih američke investicijske banke.
- Zanima ih gotovo sve, kazao je sugovornik iz Turske, a posebno se izdvajaju infrastruktura, rudarstvo, energetika, trgovina i osiguravajuća industrija.
Atraktivno tržište
Od početka ove godine turska lira je izgubila oko 40 posto vrijednosti jer su ulagači počeli napuštati zemlju zbog zabrinutosti da predsjednik Tayyip Erdogan kontrolira monetarnu politiku, kao i zbog političkog sukoba s SAD-om. Međutim, dok neki ulagači napuštaju zemlju, drugi u ovom trenutku vide dobru priliku za ulaganje. Usprkos krizi, ostaje činjenica da je Turska zemlja s 80 milijuna ljudi i jednom od najmlađih populacija u Europi, a to posebno atraktivno industrijama koje su fokusirane na potrošnju.
Zemalja na nastajućim tržištima ne odriču se lako ni kupci državnih obveznica, iako su je već mnogi napustili, strahujući da neće biti u mogućnosti ispuniti svoje kreditne obveze. Kako ovih dana piše Bloomberg, Goldman Sachs Asset Management (“GSAM”), odjel Goldman Sachs Groupa za upravljanje investicijama, počeo je kupovati državne obveznice Turske i Argentine jer očekuje da će te zemlje ove godine ipak ponuditi unosniju trgovinu obveznicama jer za to imaju potencijal.
Dok je Goldman fokusiran na Tursku i Argentinu, drugi fond menadžeri vide brojne mogućnosti na ostalim tržištima. BlackRock BLK, primjerice, smatra atraktivnim indonezijske dionice, dok Franklin Templeton Investments, odnosno njegov odjel Franklin Resources BEN, ocjenjuje da se bijeg s nastajućih tržišta bliži kraju.
Hoće li kredit pomoći Argentini?
Kada je riječ o Argentini, Međunarodni monetarni fond je povećao iznos kreditne linije s 50 milijardi dolara na 57,1 milijardu kako bi pomogao zemlji da stabilizira ekonomiju. Argentina je izradila dopunjeni ekonomski plan kojemu je osnovni cilj jačanje fiskalne pozicije izradom održivog proračuna, snažna monetarna politika fokusirana na smanjenje inflacije te tečajna politika koja će se temeljiti na plutajućem tečaju pesosa.
Iako sindikati smatraju da uvjeti koje je postavio MMF promoviraju mjere štednje, štetne po obične građane, argentinski ministar financija Nicolas Dujovne je kazao da će veći iznos kreditne linije otkloniti sumnje financijskih tržišta prema zdravlju argentinske ekonomije. Mjera će omogućiti brže ubrizgavanje MMF-ovog novca u gospodarstvo koje je snažno pogođeno naglim padom nacionalne valute: pesos je ove godine izgubio više od polovine vrijednosti, što je ubrzalo inflaciju i gurnulo gospodarstvo u recesiju.