Veliko istraživanje

Kako se troši naš novac: Samo 2,6 % građana svjesno koliko država troši kroz javnu nabavu

AUTOR:

  • Tatjana Huić

OBJAVLJENO:

16.8.2018. u 14:34

AUTOR:

  • Tatjana Huić

OBJAVLJENO:

16.8.2018. u 14:34

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Ilustracija

Ekonomski lab

Građanima, poreznim obveznicima, pojam “javne nabave” prilično je nepoznat i nejasan, iako je država, tj. njene institucije preko javne nabave potrošila 50,6 milijardi kuna (s uključenim PDV-om) u 2017. S jedne strane, to je razumljivo.

O javnoj nabavi detaljno se informiraju samo njeni sudionici - poduzeća koja konkuriraju za posao, i naručitelji koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili koji su obveznici provedbe postupaka javne nabave. Za ostale građane to je tek tema iz novinskih naslova o nabavi brojnih automobila za dužnosnike i službenike ili kriminalnih radnji kojima je neki posao preplaćen novcem poreznih obveznika.

Obrazovanje

Istraživanje koje je agencija Media net provela u srpnju 2017. za tvrtku Briefing e-servisi preko telefonske ankete na uzorku 1023 ispitanika opće populacije, stratificiranom prema veličini županija i naselja i reprezentativnom prema dobnim skupinama i spolu, pokazalo je da čak 57 posto ispitanika među građanima Hrvatske ne zna što je “javna nabava”, a 64 posto ne zna što je “javno nadmetanje”. Tek osam posto ispitanih tvrdi da zna koliko država godišnje troši kroz javnu nabavu, ali je samo 2,6 posto ispitanika navelo približno točan iznos. U nastavku će se pokazati da pojam “približno točan” iznos podrazumijeva veliku toleranciju prema pogrešci procjene. Odgovori se očekivano razlikuju prema stupnju obrazovanja: 94 posto ispitanika s osnovnom školom ne zna što je javna nabava u odnosu na 62 posto sa srednjom školom i samo 29 posto ispitanika s visokim obrazovanjem, koji ne znaju odrediti pojam javne nabave.

Udjel onih koji tvrde da znaju što je javna nabava nešto je veći u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (52 posto) te u Jadranskoj Hrvatskoj (48 posto), dok je u preostalome dijelu kontinentalne Hrvatske taj udjel značajno manji (33 posto). Ispitanici koji su smatrali da znaju definirati javnu nabavu najčešće su odgovarali kako je to nabava roba i usluga od države i javnih ustanova, uz traženje najpovoljnijeg izvođača za javne ili državne poslove. 64 posto od onih koji su se odvažili reći da znaju dali su točnu ili približno točnu definiciju javne nabave. Najveći udjel onih koji daju točnu ili približno točnu definiciju je u Jadranskoj regiji (76 posto), slijede Zagreb i Zagrebačka županija s 59 posto, a najmanje ih je u preostalom dijelu regije kontinentalne Hrvatske (53 posto). Dakle, ponavlja se distribucija općeg rezultata o znanju o javnoj nabavi. Dvije srednje dobne skupine - od 36 do 50 godina te od 51 do 65 godina - u većem broju tvrde kako znaju što je javna nabava, u odnosu na najmlađu i najstariju dobnu skupinu.

Procjene

Kako je u ovom istraživanju određeno znaju li ljudi što je javna nabava (približno)? Budući da su ispitanici sami navodili definicije, odgovori su klasificirani u pet općih skupina, ovisno o tome što su u svojoj definiciji naglasili. Svaki odgovor mogao se klasificirati u jednu od sljedećih pet skupina: javni natječaj i nabava robe, dobara, usluga i potrepština (za tvrtke ili javne ustanove); korupcija/”muljaža”/trošenje tuđeg novca; nabava preko oglasa/interneta; nabava roba i usluga od države i javnih ustanova; traženje najboljeg i najpovoljnijeg izvođača za javne/državne poslove. Rezultati pokazuju kako najveći broj ispitanika definira javnu nabavu kao nabavu robe i usluga od države i javnih ustanova (52 posto).

Kao što je istaknuto na početku, građani se uglavnom ne znaju orijentirati u pogledu iznosa javne nabave. Oni su posve apstraktni za veliku većinu ispitanika. Sjetite se da je onih koji navode približno točan iznos javne nabave samo dva posto. Kako se u istraživanju došlo do toga broja? 17 osoba od 1023 ispitanih ili 1,7 posto dalo je relativno precizan odgovor da država kroz javnu nabavu troši između 20 i 50 milijardi kuna. Tome treba dodati još devet ispitanika ili 0,9 posto koji su javnu nabavu procijenili na 50-100 milijardi kuna. Uočite da širina ovog intervala svjedoči o velikoj toleranciji u pogledu intervala pogreške procjene. Dakle, u zemlji u kojoj se troši 50-ak milijardi kuna kroz javnu nabavu, oko 2,6 posto u stanju je približno procijeniti iznos koji prolazi kroz javnu nabavu ako se interval tolerancije pogreške odgovora proširi na približno +/- 100 posto.

Udjel onih koji tvrde da znaju nešto je veći u skupinama s višim obrazovanjem te u Jadranskoj regiji. No, čak i tih osam posto koji tvrde da znaju koliko država godišnje potroši preko javne nabave, najčešće ne preciziraju iznos, već odgovaraju neodređeno, kako država troši puno, troši previše ili troši više nego što je potrebno.

Zaključak istraživanja je da su dob i obrazovanje bitne odrednice znanja o javnoj nabavi, no generalna razina znanja izrazito je niska. Trebalo bi razmisliti o aktivnim programima obrazovanja građana i ugrađivanju informacija o javnoj nabavi u obrazovne programe. Samo tako može sazreti generacija odgovornih građana.