U poslovanju se prvi put u povijesti susrećemo s tri dimenzije. Pet različitih generacija radi zajedno, a ne znamo kako se s tim nositi, kako planirati mirovinsku reformu i obrazovanje za buduće generacije kad znamo da će se 65 posto današnjih prvašića baviti poslovima koji su nam trenutačno nepoznati. I treća, u svijetu se sve manje koristi termin zaposlenik, a prihvaća 'kontributor' koji se na radnom mjestu zadržava sve kraće. Naime, nekadašnja shvaćanja posla, radnog mjesta za čitav život, postala su atavizam. 'Održivost – budućnost poslovanja' tema je konferencije koja se u Dubrovniku održava u organizaciji najveće svjetske inicijative za održivi razvoj UN Global Compact s više od 13 tisuća članova u 170 država.
U Hrvatskoj mrežu Global Compacta vodi Hrvatska udruga poslodavaca, čija predsjednica Gordana Deranja kaže kako društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj nemaju alternativu:
- Firme koje se ne budu toga pridržavale, teško će opstati u budućnosti – kaže Deranja i pritom tvrdi kako je većina većih hrvatskih kompanija usvojila 17 točaka društveno odgovornog poslovanja iz Agende UN-a.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat navodi kako će Nacionalna strategija održivog razvoja biti gotova do početka 2020. da bi s primjenom počela 2021., što će donijeti radikalno drugačiji pristup gospodarstvu. Te će se godine otvoriti novi financijski okvir fondova EU, a trebat će nam gotovo 2 milijarde kuna za provedbu potrebnih mjera:
- Čim se u Europskoj komisiji usuglasi predmetni financijski okvir, pojavit će se, usuđujem se reći, malo drugačiji natječaj. Predmet će mu biti isključivo inovativna rješenja, startupovi i konkurentnost – rekao je Horvat.
Mato Franković, Darko Horvat, Gordana Deranja i Blaženka Divjak
Pad nezaposlenosti među mladima
- Razvoj nije održiv bez dobre odluke obrazovanja i u tom smislu je važno da surađujemo, koristimo međunarodna iskustva, ali i predstavimo što mi radimo u obrazovanju. Ovo je dobar trenutak, s obzirom na to da smo, vezano uz međunarodnu prepoznatljivost, dobili vrlo pozitivno izvješće Europske komisije o našoj reformi obrazovanja – izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ponovivši još jednom da jučer objavljenu informaciju o primitku Hrvatske u članstvo CERN-a zanimljivo je bilo čuti tijekom rasprave kako Hrvatska bilježi pad nezaposlenosti među mladima. Iz rasprava se dalo zaključiti da je do tog pada došlo zbog prethodnog odlaska konkurentne radne snage u inozemstvo. Iznesen je podatak kako je dvije trećine srednjoškolske populacije u strukovnom obrazovanju, a da je upravo tu, što je najveći paradoks, i najveća nezaposlenost.
Ivan Bartulović, glavni direktor za ljudske resursa A1 kaže kako su se poslodavci naučili da ljudi počnu učiti tek kad sjednu na radno mjesto, što žurno treba mijenjati. Ta je kompanija, primjerice, uložila 3 milijuna kuna u edukaciju postojećeg kadra, kako b se prilagodili novim zahtjevima poslovanja.
Ministrica Divjak ističe veliki neiskorišteni potencijal u visokom obrazovanju. Nažalost, ne radi se dovoljno na trećoj misiji sveučilišta, a to je služenje gospodarstvu, misle da su sami sebi dostatni. Zato će se sveučilište uskoro financirati prema rezultatima. Ideja je to koja nije objeručke prihvaćena u visokom školstvu.
Zanimljivo je bilo izlaganje Lane Klubičko Runtić iz Rimac automobila koji su i prošlog tjedna primili više od stotinu molbi za posao. U razgovoru s kandidatima izvan Hrvatske, došli su do spoznaje da osim klime i gastronomije, motiv radne snage za dolazak u Hrvatsku društvene prirode. Zanima ih kvalitetno obrazovanje za djecu, priznato izvan granice RH, mogućnost zaposlenja supružnika, pravna sigurnost povrh svega, kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita:
- Svi govore o iseljenju mladih iz Hrvatske u Irsku, a mi, eto, odnedavno imamo mladog Irca koji je odlučio karijeru nastaviti baš u Hrvatskoj – rekla je Runtić.
Što su sudionici konferencije rekli na temu 'Održivost - budućnost poslovanja'
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a
Na uklanjanju ozbiljnih prijetnji koje nam donose klimatske promjene moraju se udružiti napori svih vlada, svih predstavnika privatnog i nevladinog sektora. Naše članice pozivamo da budu odgovorne ne samo prema svojim vlasnicima. Ne samo prema svojim zaposlenicima. Ne samo prema svojim partnerima. Već prema svim dionicima, prema cijelome društvu. Danas više nitko ne može imati dilemu profit ili održivost. To nisu i ne smiju biti suprotstavljeni pojmovi. Oni idu ruku pod ruku. Bez odgovornosti niti jedan biznis ne može računati da će dugoročno biti uspješan. Da bismo bili uspješni moramo biti i društveno odgovorni.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta i potpredsjednik Vlade RH Darko Horvat
Koliko pridajemo važnosti ovoj konferenciji i temi potvrđuje činjenica što su ovdje s vama danas tri ministra Vlade RH. Kada govorimo o održivosti njegova sveobuhvanost univerzalnost i transformacijski karakter razvidni su iz programa održivog razvoja UN-a očituje se već iz naziva: Transformirajući naš svijet. On predstavlja ključnu globalnu političku platformu za rješavanje socijalnih, ekoloških i političkih izazova. Moramo donositi koordinirane i strateške odluke koje su u skladu s ekološkim i političkim pitanjima. Nacionalno vijeće za održivi razvoj na najvišoj razini koordinira održivi razvoj na državnoj razini i želimo ga uskladiti s drugim politikama hrvatske Vlade.
Sue Allchurch, direktorica partnerskih odnosa i komunikacija UN Global Compacta
Siromaštvo, pothranjenost, zagađenost mora, oceana i šuma i dalje je na iznimno visokoj razini. UN Global Compact već je poduzeo neke korake po pitanju brige za okoliš i cjelokupnu zajednicu. Za očuvanje planeta i ljudskog života važno je i dalje snažno raditi na razvoju ciljeva održivosti i njihove pune implementacije. Ova konferencija jedno je od ključnih događanja za otvaranje dijaloga na temu održivosti te je potrebno zajedničkim snagama pronaći rješenja za pokretanje malih promjena kako bi se svijet u cjelini počeo mijenjati.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a
Četiri su trenda o kojima moramo voditi računa: tehnološka i digitalna produktivnost, izvori radne snage, promjene u načinu stvaranja dodane vrijednosti i buduća radna snaga. Već sada postoji nedostatak radne snage na području visoko tehnoloških poslova kao što su umjetna inteligencija za koju nedostaje inženjera. Stvaranjem dodane vrijednosti s pristupom informacijama koje danas kompanije imaju mijenjaju se načini na koji se ona ostvaruje. Nove tehnologije mijenjaju i načine na koje radimo te nam otvaraju nove vrijednosti koje možemo dati našim kupcima i klijentima. Budućnost radne snage – mladi talenti žele biti nezavisni, raditi za više poslodavaca, biti poduzetnici, a to je pitanje i za zakonodavnu vlast koja mora fleksibilizirati ove nove oblike i načine rada.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak
U proteklih smo godinu dana pokrenuli bitne reformske procese što je prepoznala i EK i slažem se da moramo djelovati odmah, a nemamo vremena čekati savršene uvjete. Za održivi razvoj najvažniji resurs su ljudi i to moramo neprestano naglašavati. Odnos prema njima je krucijalan i tu moramo svi puno ulagati. Nastavili smo procese koji su nužni da bi se ostvarila održivost ljudskih resursa posebno u državi kao što je RH gdje su negativni demografski trendovi i trend iseljavanja.
Lana Klubičko Runtić, Rimac automobili
U Rimac automobilima nemamo problema s privlačenjem mladih talenata, no ono što svi primjećujemo, a tako i mi je nedostatak radne snage na tržištu. Broj ljudi koji je dostupan na tržištu rada se drastično smanjio. Poslodavci pokušavaju biti sve konkurentniji i ulažemo velike napore da za zaposlenike stvorimo ugodno radno okruženje, da im dajemo stimulativna primanja i mogućnost rada s najnovijim tehnologijama što je mladim talentima posebno zanimljivo. Uspjeli smo preokrenuti trend iseljavanja u Irsku koji je u Hrvatskoj aktualan – prošle smo godine zaposlili jednog kolegu koji se iz Irske odlučio preseliti u Hrvatsku i raditi ovdje.
Josip Funda, Svjetska banka
Ciljevi održivog razvoja kao što je borba protiv siromaštva u centru su djelovanja Svjetske banke. Pružamo financijsku i tehničku pomoć zemljama koje se bore s ovim problemima i surađujemo aktivno s UN-om na ovim pitanjima. Želimo financirati i implementirati SDG-eve (ciljeve održivog razvoja) unutar zemalja koje su u razvoju i kojima je naša pomoć potrebna. Investiramo oko 70 milijardi dolara godišnje u društveno odgovorne i održive inicijative.
Vanja Vagić, Mars
Privatni sektor također na sebi drži veliku odgovornost po pitanju implementacije ciljeva održivog razvoja. Odlučili smo kao Mars uložiti u sljedeće ciljeve – healthy planet, thriving people i nourishing wellbeing. Njih smo prepoznali kao one u kojima će naše djelovanje biti najznačajnije te smo također ulaganje usmjerili u one zemlje u kojima će to ostaviti najviše utjecaja kao što je npr. Pakistan gdje smo na plantažama riže pomogli uštedjeti vodu i povećati produktivnost s primjenom održive poljoprivrede.
Ivan Mišetić, Atlantic Grupa
U Atlanticu smo ponosni na implementiranje ciljeva održivosti u naše poslovanje. U proces razvoja svih novih proizvoda ugrađena je naša briga za ekološka pakiranja. S njima smanjujemo negativne utjecaje na okoliš kroz cijeli životni proces proizvoda.
Hrvoje Patajac, Adris Grupa
Da Adris nije ulagao u farme ribe kroz Cromaris u Hrvatskoj one bi propale, a danas zapošljavaju više od 400 zaposlenika. Zaposlenicima omogućavamo prilike za zapošljavanje u ruralnim područjima koja su inače slabo razvijena i tako stvaramo radna mjesta koja su dugoročno održiva.
Alan Rousso, EBRD
EBRD ulaže u energetski učinkovito poslovanje kroz tzv. kreditne linije zelene ekonomije za koje smo osigurali otprilike 135 milijuna dolara. Uz pomoć EU koja treba pružiti tehnički okvir ovi krediti trebali bi postati dostupni svima kako bi se kućanstvima olakšalo korištenje energetski učinkovitih usluga i proizvoda sa smanjenim udio CO2.
Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika
Kao grad Dubrovnik suočavamo se s mnogim izazovima koji su se dogodili s porastom broja turista u gradu, što su prepoznali i mediji s obzirom na zaštitu UNESCO-a koju Dubrovnik ima. Odlučili smo reagirati proaktivno na ove izazove i promijeniti način na koji tretiramo turizam tj. orijentirati se na dugoročno održiv turizam koji više nije pitanje izbora već je nužnost.
Ruža Tomić Fontana, Coca Cola HBC Hrvatska
Održivost je jako visokoj u našoj agendi i ponosni smo što je tri uzastopne godine Coca Cola prva po indexu održivosti. Također, nedavno smo predstavili našu strategiju održivog raspolaganja otpadom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Nije tajna priznati da kao proizvođač velikog broja plastičnih pakiranja imamo mnoge izazove po pitanju raspolaganja otpadom, no dužni smo mijenjati se i smanjiti utjecaj kojeg plastika ima na okoliš, a to upravo i radimo, trenutno smo za 50% smanjili uporabu plastike u našem pakiranju.
Đuro Horvat, Tehnixa
Kompanija Tehnix najveći je inovator u području novih tehnologija koje su u funkciji zaštite okoliša. Razvijamo vlastiti brend industrije doprinosi održivosti – unutar kompanije ne proizvodimo otpad već sve recikliramo i vraćamo sve industriji. Koristimo i vlastite solarne elektrane tako da svu energiju dobivamo iz obnovljivih izvora energije. Također potičemo i razvoj etičnog kapitalizma unutar kompanije koji za cilj ima stvaranje ugodnog radnog okruženja za sve radnike i stvaranje poticajnih radnih mjesta.
Velimir Vilović, Cemex
Trudimo se poslovati u skladu s ciljevima održivosti razvoja po svim točkama. . Unaprjeđujemo naše strategije za upravljanje emisijama ugljika, bioraznolikošću i drugim izazovima zaštite okoliša, komuniciramo s interesnim skupinama, uvodimo poboljšanja u zaštitu na radu, jačamo infrastrukturu i gospodarstvo lokalnih zajednica te promičemo dijalog i suradnju s našim ključnim dionicima.