Država je izdala obveznice u vrijednosti od 15 milijardi kuna, od čega šest milijardi kuna na 20 godina, najdulji rok dosad. Ministar financija Zdravko Marić objasnio je da obveznice imaju tri različita dospijeća, a ponderirana kamatna stopa iznosi oko jedan posto.
Pritom su zainteresirani ulagači državi posudili pet milijardi na rok od pet godina i prinos od 0,38 posto, četiri milijarde kuna indeksiranih uz euro na 14 godina i prinos od 1,12 posto, a preostalih 800 milijuna eura nosi rok od 20 godina i prinos od 1,28 posto.
Dobri uvjeti
Iako je najnovije izdanje državnih obveznica upriličeno u trenutku kada je sva pažnja usmjerena na priču o koronavirusu, ministar Marić zadovoljan je postignutim uvjetima. Izvršenje transakcije, rekao je, tempirano je netom prije samih dospijeća, a “nitko ne može predvidjeti koronavirus i slične stvari”. No, kako napominje jedan financijski analitičar, koronavirus je zapravo malo i pomogao jer je, općenito, digao cijenu državnih obveznica i smanjio prinose. U takvim situacijama ulagači preferiraju sigurnu imovinu.
No, u slučaju Hrvatske, čini se, povoljnijem zaduživanju najviše u prilog ide očekivani ulazak u tečajni mehanizam ERM 2, odnosno perspektiva uvođenja eura. Razlika u odnosu na referentne njemačke desetogodišnje obveznice smanjila se od kraja prošle godine s oko 110 na nešto iznad 90 baznih poena (na 0,9 posto). Ukupno oko 15 milijardi kuna ministar Marić namjerava iskoristiti za iskup obveznica koje na naplatu dospijevaju 5. ožujka. Riječ je o dvije domaće obveznice ukupne vrijednosti od oko 12,5 milijardi kuna (jedna od milijardu eura, a druga pet milijardi kuna). Razlika od oko 2,5 milijardi kuna između ostvarenog izdanja i onoga koje dospijeva na naplatu iskoristit će se za isplatu trezorskih zapisa koje će trebati iskupiti za nekoliko tjedana, ali i za tekuće potrebe proračuna.
Kako su dvije dospjele obveznice nosile kamatu od 6,75 i 6,5 posto, a prosječna kamatna stopa novog izdanja iznosi oko jedan posto, za proračun će to značiti značajnu uštedu na kamatama. Procjene govore da bi to moglo iznositi oko pola milijarde kuna. Posljednji je put Ministarstvo financija izdalo obveznice u studenome prošle godine, u ukupnom iznosu od 11 milijardi kuna, na rok od pet i 15 godina te prinos od 0,36 i 1,2 posto. Sljedeća obveznica od 1,25 milijardi eura dospijeva u srpnju, a prema svemu sudeći, ona će biti zamijenjena međunarodnim izdanjem. Na tu je obveznicu država godišnje plaćala kamatu od 6,625 posto, što znači da će i njezina zamjena donijeti dodatne uštede proračunu. Unatoč solidnim pomacima, kako u smanjivanju izdataka za kamate tako i u produživanju ročnosti duga, u usporedbi s drugim zemljama Srednje i Istočne Europe, Hrvatska još ima dosta prostora za napredak. Perspektiva uvođenja eura tome bi trebala ići u prilog.
Ispunjavanje mjera
Vlada je jučer izvijestila da je Hrvatska realizirala gotovo polovinu od 19 mjera u šest različitih područja, koje se obvezala ispuniti u sklopu postupka uvođenja eura odnosno ulaska u ERM 2. Na četvrtoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura Marić je pojasnio kako je šest mjera ispunjeno u potpunosti, tri djelomično, a preostalih deset mjera je u tijeku. Očekuje se da će sve mjere biti ispunjene do kraja hrvatskog predsjedanja EU, “a možda i ranije”. U tom bi slučaju Vlada mogla poslati službeni zahtjev europskim institucijama za ulazak u ERM 2 već u srpnju pa bi proces mogao biti formalno završen na jesen, prije parlamentarnih izbora. Ako, pak, ne realizira svoj plan na vrijeme, put prema euru mogao bi se i zakomplicirati. No, premijer Andrej Plenković je poručio da će “sve mjere, bez iznimke, biti ispunjene u zadanim rokovima”.
Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je u tijeku provjera kvalitete hrvatskih banaka, koja je preduvjet za ulazak u bankovnu uniju. Napravljen je test otpornosti pet hrvatskih banaka koje je izabrao ECB na pogoršane uvjete poslovanja, a u tijeku je i provjera kvalitete aktive banaka. Rezultati bi se trebali znati u svibnju. Budu li nalazi dobri, Hrvatska će biti u stanju zajedno s ulaskom u ERM 2 ući i u bankovnu uniju, a to znači zajednički sustav nadzora i sanacije banaka te osiguranja depozita.