Mirovinski sustav

Kako će izgledati Hrvatska za 50 godina? Živjet ćemo duže, a radnika će biti znatno manje

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.6.2018. u 13:54

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

13.6.2018. u 13:54

, Image: 136144978, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Alamy / Profimedia, Alamy

Ilustracija

Iako današnji umirovljenici u Hrvatskoj žive vrlo skromno, svakako imaju bolji standard od onih koji će u mirovinu ići daleke 2070. godine. Tako barem pokazuju projekcije Europske komisije u slučaju da se nastave sadašnji trendovi i da nikakve mjere ne budu poduzete. Dohodak prije i poslije umirovljenja past će u većini zemalja EU, ali najviše u Rumunjskoj, 45 posto, Poljskoj, 41 posto, te u Hrvatskoj 16 posto.

Tržište rada

Govoreći na predstavljanju izvješća o primjerenosti mirovina i starenju stanovništva te novim preporukama za Hrvatsku u okviru procesa Europskog semestra, Ettore Marchetti iz Glavne uprave EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost podsjetio je kako postoji rizik da Hrvatska u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva. Stoga ističe kako mladima treba pomoći da se bolje snađu na tržištu rada, a starijima da ostanu zdravi i duže aktivni “kako bi svi mogli pridonijeti društvu”.

Dodao je da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti strukturne fondove EU za infrastrukturu i obrazovanje.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji trenutačno priprema izmjene u mirovinskom sustavu, ustvrdio je da podaci iz izvješća upućuju na nužnost reforme. Pritom je podsjetio da “imamo samo 20 posto umirovljenika koji su odradili 40 godina ili više” i deficit u mirovinskom sustavu od 17 milijardi kuna.

Do 15. rujna, rekao je, zakoni će biti u saborskoj proceduri te usvojeni do 1. siječnja 2019. Cilj reforme je povećanje mirovina i njihove adekvatnosti (odnos prema plaći), ali i postojeće umirovljenike što aktivnije uključiti na tržište rada “uz mogućnost zadržavanja mirovine”.

Za većinu europskih zemalja demografski trendovi su loši, ali posebno za Hrvatsku koja prema svim kriterijima ostaje ispod prosjeka: od rasta BDP-a i raspoloživosti radne snage do udjela starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji.

U posljednje tri godine veći broj zemalja odlučio je reformirati mirovinski sustav - povećale su dob odlaska u mirovinu, pooštrile su uvjete za dobivanje mirovine i uvele jaču penalizaciju ranijeg umirovljenja. Svima je glavni cilj produljiti radni vijek, kako što se produljuje i životni vijek.

Pritom svaka zemalja ima drugačiju startnu poziciju, kao i ambiciju što želi postići.

U slučaju Hrvatske, sadašnja pravila govore da će se sa 67 godina odlaziti u mirovinu 2038. godine, što u usporedbi s nekim drugim zemljama i ne izgleda ambiciozno. U Irskoj će se već 2028. godine odlaziti u mirovinu sa 68 godina, a u Finskoj sa 70 godina već 2027. godine. Međutim, mnoge zemlje odustaju od krutog definiranja dobi umirovljenja i vežu je uz očekivanu životnu dob ili uvode različite tranzicijske modele s tržišta rada u svijet umirovljenika, odnosno fleksibilne modele umirovljenja.

Među njima se svakako izdvaja Finska u kojoj je fleksibilno umirovljenje moguće već u dobi od 61 godine, pri čemu je moguće uzeti mirovinu od 25 do 50 posto ostvarenog prava.

Trendovi

No svaki mjesec taj se dio smanjuje za 0,4 posto do odlaska u punu mirovinu. Kako se navodi u publikaciji EK, model se pokazao vrlo popularnim. Lani je tu mogućnost iskoristilo 12.500 ljudi, pritom je 50 posto njih uzelo opciju od 50 posto obračunate mirovine. Više je popularna među muškarcima nego ženama te u privatnom sektoru nego javnom.

- Međutim, to se može pokazati kao zamka za one s niskim primanjima jer će im konačna mirovina biti umanjena u skladu s ranijim umirovljenjem, pa može predstavljati negativno iznenađenje - stoji u publikaciji EK.

Lani je i Njemačka donijela zakonodavstvo koje omogućuje fleksibilno umirovljenje, odnosno vrijeme tranzicije i produljenje radnog vijeka. Samo jedna zemlja odlučila je ići protiv demografskih trendova, a to je Poljska.