Iznenadna odluka američkih vlasti da od danas uvedu carine od 25 posto na uvoz čelika i od 10 posto na uvoz aluminija iz EU-a, Kanade i Meksika izazvala je revolt pogođenih zemalja koje su odmah najavile oštre protumjere. Meksiko je uzvratio uvođenjem carina na uvoz poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz SAD-a, a carine na brojne američke proizvode, od čelika do viskija, jogurta i kave, najavila je i Kanada. Listu američkih proizvoda koje će cariniti sprema i EU, a ona uključuje crveni grah, rižu, žitarice, maslac od kikirikija, viski, cigarete i duhan, džins, pamučnu odjeću, toaletni papir, više vrsta čelika, brodova, kuhinjskih aparata, cipela...
U telefonskom razgovoru, francuski predsjednik Emmanuel Macron obavijestio je Donalda Trumpa da njegov potez smatra nezakonitim te da će EU odgovoriti "čvrsto i na jednak način". Protiv SAD-a čelnici EU najavljuje i podnošenje tužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Potez svoje administracije američki predsjednik opravdava tvrdnjom da su čelik i aluminij od vitalnog značaja za sigurnost njegove zemlje.
Trgovinske napetosti između SAD-a i njegovih trgovinskih partnera traju još od ožujka, kada je prvi put najavio carine na uvoz metala, ali dok traju pregovori pristao je na određena izuzeća. Najnoviji potez mogao bi značiti početak pravog trgovinskog rata. Pregovori između SAD-a i Kine o mogućnostima smanjenja trgovinskog deficita SAD-a još uvijek traju, ali bez većeg napretka, dok se u Bijeloj kući razmatra i uvođenja carina na uvoz automobila od 25 posto. Protiv odluke koja predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj ekonomiji nisu ustale samo pogođene zemlje, već i pojedini američki političari iz Republikanske stranke, kao i poslovna zajednica.
Rizik od poremećaja sustava
Iako je Trumpova odluka dobro dočekana od strane domaćih proizvođača čelika, industrija koja koristi ocarinjene proizvode izrazila je veliko nezadovoljstvo. Zbog mjera odmazde koje su najavile pogođene zemlje, prema pisanju Financial Timesa, američke kompanije upozoravaju na rizik od poremećaja globalnog trgovinskog sustava, smanjenja investicija kao i radnih mjesta.
U izjavi Udruženja američkih metalne proizvodnje se navodi kako "ograničavanje opskrbe sirovinom uvođenjem carina na uvoz iz najbližih trgovinskih partnera nanosi štetu američkim proizvođačima". Autoindustrija strahuje od gubitka međunarodne konkurentnosti, dok kemijska industrija upozorava na moguću odgodu velikih investicijskih projekta.
Izgubit će se 470.000 radnih mjesta
Analitičari IHS Markita očekuju da će efekt biti distribuiran na različita tržišta pa će i rast cijene čelika izvan SAD-a biti ograničen. No, u SAD-u će to dovesti ne samo do poskupljenja ocarinjenih proizvoda već i do gubitka radnih mjesta; procjenjuje se da će ih biti zatvoreno oko 470.000. Cijene čelika u SAD-u već su porasle zbog povećane nesigurnosti. Prema podacima koje navodi S&P Global Platts, referentne cijene čelika ove su godine porasle dva posto u sjeverozapadnoj Europi, 8 posto u jugoistočnoj Aziji, a čak 37 posto u SAD-u. Cijene aluminija u SAD-u su rasle 12 posto.
S rastom protekcionističke politike, ocjenjuju analitičari, dodatno će porasti nesigurnost na ionako nervoznom tržištu. Negativnu reakciju na burzama nije trebalo dugo čekati. M.K.