Čista tehnologija

Julia Panny: 'Poduzetnici i njihove inovacije ključ su borbe protiv klimatskih promjena'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.6.2019. u 15:50

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.6.2019. u 15:50

Climate-KIC

Julia Panny, regionalna programska menadžerica u Climate-KIC-u

Climate-KIC najveća je mreža javno-privatnog partnerstva s više od 300 organizacija - sveučilišta, istraživačkih instituta, gradova, regija, tvrtki, nevladinih i drugih organizacija - koje rade na inovacijama, tranziciji prema cirkularnoj ekonomiji te gospodarstvu bez štetnih emisija ugljika.

Cijeli sustav orijentiran je prema pozicioniranju ideja na tržište, transformaciji studenata u poduzetnike i, što je najvažnije, inovacijama. Nedavno smo i mi postali dio te velike mreže. Uspostavljen je Climate-KIC Hub za Hrvatsku, koji će biti kontakt-točka za poduzetnike, gradove, javni sektor, sveučilišta... To je bila prilika za razgovor s Juliom Panny, regionalnom programskom menadžericom u Climate-KIC-u.

Aktivni ste u svih 28 država članica EU. Kakvi su rezultati dosadašnjih aktivnosti i kakvi su planovi za Hrvatsku?

- Imamo veliko iskustvo u suradnji s lokalnim inovatorima i organizacijama. Kuda god idemo, nalazimo nevjerojatne talente i ideje. Tijekom protekle tri godine pokrenuli smo startupe koji se bave čistom tehnologijom u dodatnih devet zemalja, podržavajući više od 150 poduzetnika i pomažući im da dobiju pristup tržištu te prodaju svoje proizvode i usluge. Kad dođemo u novu zemlju, općenito se usredotočimo na obrazovanje, gradnju kapaciteta te inovacije. Partneri smo s najboljim i najnaprednijim inovativnim lokalnim organizacijama, kako bismo stvorili sinergiju i okupili interesne skupine koje često ne razgovaraju jedna s drugom. Tako možemo ojačati lokalni ekosustav i identificirati njegove nedostatke. Moramo se pobrinuti za rješavanje klimatskih promjena sustavno i holistički.

Pojasnite nam to malo.

- Strategija za smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU dugoročno bi trebala biti osmišljena tako da omogući sustavni pristup, a to znači istodobno usmjeravanje inovacija na više područja, koja mogu biti pokretači promjena.

Na kakve inovacije konkretno mislite?

- Ne mislim samo na tehnološke inovacije nego i na inovacije u angažmanu građana, ponašanja i vještina, financija, poslovnih modela te politike. Transformacija se mora dogoditi preko sustava koji je teže dekarbonizirati;u gradovima, proizvodnji, zemljištu i financijskim sustavima. Napori se trebaju usredotočiti i na mjere ublažavanja i na mjere prilagodbe.

Dosta izazovno. Sustavni pristup nije nešto čime se Hrvatska može pohvaliti.

- Najveći je izazov u razvoju lokalnog ekosustava, koji treba imati zajednički cilj te uključiti čitavo društvo, tvrtke, akademsku zajednicu i nevladine organizacije da zajedno rade s gradovima i regijama, kako bi se postigla dugoročna promjena.

A na što staviti fokus?

- EIT Climate-KIC identificirao je dvanaest područja gdje se, vjerujemo, može postići značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova. Naravno, ako se dogodi sustavna promjena o kojoj govorimo. U to velikom većinom ulaze gradovi, korištenje zemljišta, proizvodni sustavi i financije. U svim će tim područjima EU morati usmjeriti velike napore u prilagodbu. Primjerice, održivi urbani razvoj temeljni je sustav za rješavanje dijela problema. Gradovi troše 75 posto prirodnih resursa na globalnoj razini, proizvode 50 posto globalnog otpada i stvaraju 60-80 posto emisija stakleničkih plinova. Kako bi katalizirala promjene, Europa se treba usredotočiti na cijeli gradski sustav kako bi se pronašli novi načini angažiranja građana i razvili novi financijski instrumenti.

Pretpostavljam da su neki od većih izazova inovacije u financijskom sustavu, pogotovo kada govorimo o klimi.

- Globalni financijski sustav igra ključnu ulogu u klimatskoj agendi. Financijska tržišta nude i najveću prijetnju napretku prema budućnosti nulte stope emisije ugljika i najveću priliku za ulaganje. S jedne strane, kratkoročni povrati na financijskom tržištu protive se dugoročnim ambicijama postizanja ‘zero carbon’ budućnosti. S druge strane, male promjene u načinu na koji djeluju financijska tržišta mogu preusmjeriti značajne tokove novca u investicije usmjerene prema klimi. Integriranjem klime u glavna financijska tržišta učinci klimatskih promjena stvorit će snažne financijske poticaje kako bi se smanjile štetne emisije. EU se stoga mora usredotočiti prema razvijanju alata usmjerenih na preobrazbu načina djelovanja financijskih tržišta. Ona trebaju u svoje vrijednosne modele sustavno integrirati klimatska razmatranja, rizike i troškove.

No, kako uopće integrirati klimu u financijska tržišta? Kakvi nam financijski modeli trebaju?

- Europa je učinila dobro potičući infrastrukture obnovljivih izvora energije i tržišnih prilika usklađenih s tradicionalnim poslovnim modelima, koji traže rast i povrat ulaganja. Ovaj model međutim ne funkcionira za projekte usmjerene prema razvoju niskougljičnog gospodarstva, kao što su oni u zgradarstvu ili prometu. Sljedeći val klimatskih inovacija temeljit će se na internetu stvari i digitalnoj inteligenciji, što će rezultirati povećanom prodajom usluga, a ne proizvoda, kao i većom transparentnošću cijelog lanca vrijednosti.

Imate prijedlog kako potaknuti ulaganje u takve projekte?

- Kako bi se potaknulo ulaganje u takve projeke,  javne financije imaju odgovornost istražiti rizike i potaknuti investitore iz privatnog sektora za upravljanje rizicima povezanih s njima. Učinkoviti poslovni modeli koji uspijevaju spojiti javne i privatne financije te zadovoljiti zahtjeve više uključenih dionika očajnički su potrebni. To može uključivati ​​nacionalne banke, dobrotvorne financijere, lokalne udruge ili, recimo, crowdfunding kampanje. Stvaranje platforme za takvu kooperaciju investicijskih rješenja moglo bi potaknuti više održivih investicija diljem Europe, uzimajući u obzir da će različite regije imati drukčije institucionalne sposobnosti za apsorpciju financijskih sredstava. To će biti presudno za razumijevanje kako stvoriti poticajno okruženje, jače institucionalne kapacitete, vještine na tržištu rada te regulatorne okvire, kao i pružiti financijskom sektoru bolje alate za procjenu rizika povezanih s klimatskim promjenama te ulaganje u inovacije, sposobne za stvaranje ekonomski održive transformacije. Poduzetnici su važan dio rješenja jer s njima dolaze inovacije, a one su ključne za suočavanje s klimatskim izazovima i pronalaženje rješenja. Da bismo olakšali tranziciju, trebamo uključiti što više sektora, moramo provesti sustavni inovacijski pristup