„Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da ga se izmijeni”, poznata je teza o Feuerbachu, filozofa Karla Marxa koja pokazuje sva filozofska i ekonomska stremljenja tog i omiljenog i omraženog mislioca čije su ideje inspirirale vođe, političare i intelektualce na svim kontinentima svijeta. Iako najpoznatiji kao glasnogovornik proletarijata, zagovornik revolucije koja proizlazi iz klasne borbe, danas gotovo pa pop-kulturna ličnost, živio je život svojstven velikim umovima, a u nastavku donosimo neke manje poznate činjenice iz Marxovog života.
Bio je protestant
Karl Marx rođen je u Trieru, onda gradu u Kraljevini Pruskoj, a danas njemačkom gradiću na granici s Luxemburgom. Rođen u obitelji srednje klase, od oca Heinricha koji je bio pravnik i majke Henriette. Oba su roditelja, naime, bila židovskog porijekla, ali netom prije rođenja malog Karla preobratili su se na luteranizam i time unijeli velike napetosti u obitelj koja se dičila dugom lozom rabina. Otac je čak promijenio ime iz Herschel u Heinrich.
Marx je bio doktor filozofije
Iako ga mnogi vežu uz revolucionarne ideje u ekonomiji, Karl Marx isprva je studirao pravo, na nagovor oca koji je također bio pravnik, odbacujući ideju da postane kazališni kritičar kojom se kao mladić zanosio. Međutim, saznajući za ideje G. W. F. Hegela, također, njemačkog filozofa, oduševio se idejom Hegelove dijalektike koju je kasnije „okrenuo na glavu”. Doktorirao je filozofiju disertacijom u kojoj Hegela kritizira govoreći: „Nakon Hegela ne samo da nije moguće misliti nego nije moguće ni živjeti.” Filozofija, smatra Marx, mora se ticati čovjeka, svijeta i nadasve biti praktična.
Karl Marx nikad nije kročio u tvornicu
Oni koji ga osporavaju predbacuju mu „salonsko filozofiranje” i nedovoljan kontakt s radnicima koji su ipak bitan dio njegove kritike političke ekonomije. Naime, neki tvrde da je Marxa na kritiku, posebice, engleske ekonomske teorije (Adam Smith, David Ricardo) nagnao boravak u Engleskoj u društvu svog cjeloživotnog partnera Friedricha Engelsa i prizori iz londonskih i mančesterskih tvornica. Drugi tvrde da nikada u tvornicu nije ni kročio te da se istraživanjem iz prve ruke zapravo bavio Engels koji je bio sin vlasnika tvornice tekstila. Marx je, s druge strane, bio klasični učenjak i nije na vlastitoj koži iskusio život proletera jer se većinom bavio pisanjem. Iako plodan autor, to nije njegovu obitelj spasilo od života na rubu siromaštva. Od izgladnjelosti, pod kraj Marxovog života, spašavao ih je sam Engels koji je Marxu davao džeparac.
Varao je ženu sa sluškinjom
Bez obzira jesu li priče o preljubu i zanemarivanju obitelji istinite, Marx nije imao naročito sretan obiteljski život. Sa svojom je ženom Jenny imao čak sedmero djece, ali na kraju su samo tri kćeri preživjele jer dvoje ih je umrlo u djetinjstvu, a dvoje je kasnije počinilo samoubojstvo. U knjizi Ljubav i kapital, novinarke Mary Gabriel govori se o tome da je Marx imao još jedno dijete i to sa obiteljskom sluškinjom koja je pomagala oko brige za djecu. Mnogi se zlobnici i često našale kako je susret sa sluškinjom Marxov jedini susret s proletarijatom. Ipak, o privrženosti njegove žene Jenny svjedoči i to da ga ni nakon preljuba nije napustili te je, iako aristokratskog porijekla, ostala živjeti s njim u oskudici, strastveno prepisujući njegove tekstove i članke. Iz tekstova njegove najmlađe kćeri Eleanor saznaje se, pak, da je Marx bio dobroćudan i nježan otac, srdačne i otvorene naravi koji je svojoj kćeri često čitao Don Quijotea i Shakespearea.
Marx nije izmislio komunizam
Da pravog komunizma, kakvog je Marx zagovarao, nikada nije ni bilo, često je argument modernih marksista. Konačnu ocjenu, dakako, valja ostaviti povjesničarima i politolozima, ali činjenica je da komunizam nije ideja Marxovog 19. stoljeća, već je postojala puno prije. Prve je natruhe već moguće naći stoljeće prije u prosvjetiteljstvu. Tako je termin prvi skovao Francuz Victor d'Hupay opisujući zajednicu, komunu u kojoj svi dijele iste ekonomske i materijalne uvjete te korist ostvaruju kroz međusoban rad. Također, još je jedan francuski filozof, Jean-Jacques Rousseau, postavio pitanje o prvom čovjeku koji je ogradio komad zemlje i proglasio ga vlasništvom i postavio kolektivnu vladavinu ispred monarhističke. Uglavnom, može se reći, iako Marx nije izmislio pojam niti ideju komunizma, svakako ga je brendirao te se ta ideja, sasvim opravdano, danas većinom veže uz njegovo ime.