Odluka Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos da u svoj izbor najboljih gradova u Hrvatskoj uključi i nagradu za eco city ili čisti grad nastavlja se na slične inicijative u Europi poput nagrade Europske komisije Zelena prijestolnica Europe ili njezine akcije Zeleni gradovi za zelenu budućnost.
I naš natječaj za nagradu Eco-city, kao i slični projekti u Europi, temelji svoje ocjenjivačke kriterije na svojevrsnom “svetom trojstvu” odgovorne politike gradova u zaštiti okoliša koji čine gospodarenje otpadom, smanjivanje emisije štetnih plinova prije svega u prometu i uporaba energije iz obnovljivih izvora za javnu rasvjetu i grijanje.
Na dobrom putu
Tragajući za odgovorom na pitanje koliko su se naši gradovi blizu standardima čistoga grada, portal Gradonačelnik.hr utvrdio je niz dosega naših gradova, prije svega, u polju odgovornoga gospodarenja otpadom koji nimalo ne zaostaju za najboljim rješenjima u Europi. Portal izdvaja primjere Preloga, Krka i Jastrebarskog.
Grad Prelog u Donjem Međimurju nacionalni je lider u održivom gospodarenju otpadom jer 60 posto prikupljenog otpada odvaja, obrađuje, reciklira i ponovo koristi. Uređenje novih i sanacijom starih ploha za odlaganje, gradnjom reciklažnog dvorišta sa sortirnicom i kompostištem te sedam manjih reciklažnih dvorišta u naseljima, kao i nabavom spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i komunalnih vozila, Prelog je na dobrom putu da ispuni ciljeve međunarodne strategije Zero Waste.
Krk je u sustav gospodarenja otpadom uložio 61 milijun i 400 tisuća kuna, što je iznos prispodobiv kompletnim godišnjim proračunima mnogih gradova srednje veličine u zemlji.
Nove plohe
Sproveli su sanaciju starog dijela odlagališta otpada, uređenje novih ploha za odlaganje, gradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom i kompostištem, sedam manjih reciklažnih dvorišta u naseljima te nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i komunalnih vozila. Nabrojenim pothvatima Krk je dosegnuo 50 posto prikupljenog otpada kroz sustav odvajanja, pri čemu treba voditi računa da u ljetnim mjesecima na otoku, koji opslužuje zajedničko komunalno poduzeće svih jedinica lokalne samouprave na Krku, boravi oko 120 tisuća ljudi.
Osim Krka, još su neka naša turistička središta, poput Opatije i Dubrovnika, uspješno odgovorila izazovu naraslih količina otpada tijekom sezone. Dubrovačka i gradska uprava Opatije uveli su pametne spremnik za otpad Big Belly i Smart Belly, koji samostalno javljaju kada su puni, smanjuju količinu otpada, povećavaju odvajanje i koriste sunčevu energiju za napajanje. Spomenuti modeli spremnika u primjeni su već nekoliko godina i u Koprivnici.
Eko otoci
U Jastrebarskom otpad prikupljaju i odvoze na obradu u postrojenje za mehaničko-biološku obradu, imaju četrdesetak zelenih otoka, reciklažno dvorište, kao i mobilno reciklažno dvorište, a građanima je podijeljeno 12 tisuća spremnika za otpad. U dogovoru s koncesionarom krajem prošle godine grad je uredio jedanaest lokacija u zonama važnima za očuvanje prirode i postavio dvadesetak eko otoka sa spremnicima koji su uklopljeni u prirodni okoliš, tako da su postavljeni u za to posebno izrađene drvene kućice.
Grad Umag donio je desetogodišnji plan Smart city - Green city 2010.- 2020. “težak” 400 milijuna kuna, u sklopu kojeg je, među ostalim, 2014., kao prvi grad u Istri, otvorio sortirnicu za gospodarenje otpadom kako bi otpad mogao biti ponovo upotrijebljen u industriji. Dio spomenutih umaških investicija ide i u sustav upravljanjem otpadnih voda i u sanaciju odlaganja neopasnog otpada. Uveli su električne bicikle za gradsku upravu te pustili u probni rad prvu malu hidroelektranu na vodovodnom sustavu.
U istraživanju i vrednovanju najboljih ECO praksi i rješenja naših gradova kako bi se utvrdili gradovi kandidati za nagradu ECO city, ocjenjivački žiri Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos prije svega će pokušati utvrditi dosege kandidata u gospodarenju otpadom, poput utvrđivanja broja spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koji su podijeljeni građanima i broja reciklažnih dvorišta na području grada. No, prikupljat ćemo, među ostalim, i podatke o mjerama za smanjivanje emisije štetnih plinova u gradskom prometu, biciklističkim stazama i korištenju energetski učinkovite javne rasvjete. Isto tako, anketirani gradovi moći će nam sami iznijeti ostvarena ekološka rješenja kako bi ostvarili dodatne bodove u ocjenjivanju za nagradu ECO city.
Ljubljana europska zelena prijestolnica
Kad su u pitanju primjeri iz Europske unije na koje bi se naši gradovi trebali ugledati u građenju imidža odgovorne sredine prema okolišu, portal Gradonačelnik.hr izdvaja Ljubljanu, Beč i München.
Titulu europske zelene prijestolnice Ljubljana si je priskrbila 2016., nakon što je osigurala da 67 posto otpada odvaja, reciklira i upotrebljava za daljnju proizvodnju, po čemu je lider među glavnim gradovima država članica EU. No, to nije zadovoljilo upravu slovenske prijestolnice i zadali su si cilj da spomenuti udio uspješnog gospodarenja otpadom podignu na 75 posto.
Ljubljana je na lokaciji negdašnjeg glavnog gradskog smetlišta, neke vrsti tamošnjeg Jakuševca, nakon uspješne sanacije, sagradila golf-terene, a plinovi koji se još uvijek ispuštaju iz saniranih deponija koriste se za grijanje prostora. Uprava glavnoga grada Dežele podijelila je građanima gotovo 139 tisuća posuda za odvajanje otpada i posadila 12 tisuća stabala, čime je prebacila potrebnih 16 posto zelenih površina u gradu.
Portal Gradonačelnik.hr izdvaja primjer Beča kao ekološki odgovorne europske metropole jer je on, uz pomoć privatnog kapitala, sagradila tri spalionice. U najnoviju spalionicu u naselju Pfaffenau Beč je uložio 250 milijuna eura, a ta energija koristi se za proizvodnju struje i grijanje za oko 50 tisuća kućanstava u tom gradu.
U Münchenu uveli krigle i količinu otpada sveli na 200 g po posjetitelju
Za Oktoberfest u Münchenu svi su čuli, no manje su, upozorava Gradonačelnik.hr, poznati ekološki standardi koje su postigli organizatori festivala. Naime, suočeni sa 8100 tona otpada koliko su posjetitelji Oktoberfesta ostavljali za sobom u ranim devedesetim godinama, organizatori festivala uspjeli su raznim potezima posljednjih godina spomenutu količinu svesti na 958 tona ili 200 grama po posjetitelju, što se smatra prihvatljivim.
Organizatori Oktoberfesta, među ostalim, famoznim su kriglama za pivo ili matsovima potpuno istisnuli limenke, uvedeno je porculansko posuđe umjesto kartonske ambalaže, dok se voda za pranje milijuna krigli i posuda odlaže u spremnike i koristi za pranje festivalske infrastrukture. Budući da je Hrvatska i festivalska zemlja, iskustva iz Münchena mogli bi domaćim organizatorima festivala biti vrlo poučna i korisna.