Može li se mladiću iz Zaprešića optuženom za vođenje hakerskog servisa oduzeti, kako je Županijski sud u Velikoj Gorici naveo, protupravno stečena imovina u obliku bitcoina, odnosno digitalnog novca, ako Hrvatska narodna banka decidirano tvrdi da bitcoin nije novac?
To pitanje postavljeno je kao kamen temeljac obrane mladića koji je bio jedan od suorganizatora servisa preko kojeg su se mogli naručiti tzv. DDOS napadi na tuđe internetske stranice.
Da sud nema pravo određivati je li bitcoin novac ili nije, smatra novi odvjetnik mladića Vlaho Hrdalo, inače stručnjak za kriptovalute i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, UBIK. Prema Hrdalovim riječima, sud nije nadležan da određuje što jest ili nije novac niti je to predmet konkretnog postupka, a kako do ovakvih nesporazuma ne bi dolazilo, potrebno je da se hrvatske institucije nadležne za ta pitanja, prvenstveno Hrvatska narodna banka, uključe u dijalog s kripto zajednicom u Hrvatskoj.
“Dok god situacija ostane takva kakva jest osuđeni smo da na pojedinačnim slučajevima testiramo stvarnost”, tvrdi Hrdalo.
Naime, prema zadnjem pojašnjenju HNB-a, digitalne valute nisu novac jer “ne ispunjavaju osnovne funkcije novca” te se mogu smatrati samo “specifičnom vrstom imovine” za koju oni koji je koriste vjeruju da ima vrijednost. Također, dodaju, ipak je riječ o jednoj vrsti imovine koja je specifična po svojim karakteristikama i ne može se jednoznačno odrediti u koju vrstu imovine prema klasičnoj i uobičajenoj podjeli imovine pripada.
Međutim, zasad ne postoji posebna regulativa koja bi uredila to područje na razini EU, a koju bi bilo moguće primijeniti i u zakonskim okvirima RH, potvrdili su iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Na izravno pitanje može li sud mladiću oduzeti novac za koji hrvatske krovne financijske institucije tvrde da to nije, odgovorili su da se “oduzimanje bilo koje vrste nezakonito stečene imovine može odvijati isključivo u okviru sudskih postupaka”.
Kriva percepcija
“Ne bih volio da se kriptovalute vežu uz kaznena djela jer neovisna istraživanja, poput onog tvrtke Elliptic iz Velike Britanije, pokazuju da se manje od 1% bitcoin transakcija koristi u nezakonite svrhe”, kaže Hrdalo, osvrćući se na priopćenje Županijskog suda u Velikoj Gorici.
Naime, Hrdalo se u obranu mladića, uz trenutnu odvjetnicu Ana-Mariju Gospočić, uključio nakon što je na stranicama Županijskog suda u Velikoj Gorici objavljeno priopćenje suca Ante Zeljka da je mladi haker osumnjičen da je svojim postupcima “pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu najmanje od 163,75124693 bitcoina (virtualni novac), približne vrijednosti 1,453.946,90 kuna na dan 24. travnja 2018.”.
Hrvatska je kripto zajednica odmah uočila da je sud, namjerno ili slučajno, digitalnu valutu bitcoin odlučio prikazati kao novac, ignorirajući sve napore hrvatskih financijskih institucija, posebice HNB-a, da bitcoin i ostale kriptovalute ne klasificiraju kao novac.
Mišljenje Porezne uprave jest, pak, da je bitcoin virtualna valuta s dvostranim tokom i ne može se smatrati „materijalnom imovinom“. Jedina je svrha te virtualne valute da služi kao sredstvo plaćanja. Budući da je virtualna valuta bitcoin ugovorno sredstvo plaćanja, nju s jedne strane ne bi trebalo sagledavati ni kao tekući račun ni kao depozitni račun, plaćanje ili transfer, tvrde u svojem priopćenju.
Stav suda
Dakle, svi se slažu što kriptovalute nisu, no još ne postoji decidirano mišljenje hrvatskih institucija što on zapravo jest. Puno je jasniji po tom pitanju sudac koji je mladiću odredio istražni pritvor Ante Zeljko.
“Možemo to umotavati kako hoćemo, ali činjenica je da je svatko tko je sudjelovao u tom slučaju ostvario opipljivu korist, a naravno ima i oštećenih”, objasnio je sudac Zeljko svoje priopćenje, uvjeren da se bitcoinom trguje, zarađuje i ostvaruje korist kao i novcem. Također, poručio je da je mladiću zasad određen istražni zatvor od mjesec dana, a u kojem će se smjeru sve razvijati ne može znati.
Ipak, slučaj mladog hakera potencijalno bi mogao postati presedan za sve ostale sudske sporove koji se tiču kriptovaluta, slažu se domaći stručnjaci za kriptovalute Luka Klancir i Vuk Vuković. Slučaj bi svakako mogao natjerati i hrvatske institucije na bržu zakonsku regulaciju tog područja.