Istraživanje HUP-a

'Ja želim živjeti, a ne preživljavati': Zašto sve više Hrvata odlazi raditi u inozemstvo

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 13:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 13:23

Profimedia, Alamy

Dubai, unutrašnjost aviona i Šangaj

Iseljavanje radno aktivnog stanovništva iz Hrvatske raste iz godine u godinu, pa ni ova godina po tome neće biti izuzetak. Proizlazi to iz istraživanja o novim hrvatskim iseljenicima, koje je za HUP provela Promocija plus, a koje je predstavljeno danas.

Rezultati istraživanja provedenog među novom hrvatskom emigracijom, onom koja je nastala od ulaska u EU do danas, u nekim su segmentima šokantni. Prije svega, iako najveći dio iseljenika, preko 90 posto, odlazi u druge članice EU-a, posebno u Njemačku, Irsku, Švedsku, Belgiju i Austriju, puno je ljudi iselilo i izvan EU-a. Tu se, pak, osim uobičajenih iseljeničkih destinacija, poput SAD-a, Kanade i Australije, pojavljuju i nove iseljeničke meke za Hrvate - Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina! Najviše se iseljava, pokazuje istraživanje, iz Slavonije, Sisačko-moslavačke županije (koja je na prvom mjestu među svim županijama) i Zagreba, a najmanje iz jadranskih županija i sjeverozapadnog dijela zemlje.

Iz Hrvatske, pokazuju rezultati, podjednako iseljavaju muškarci i žene. Čak 82 posto iseljenika odlazi sa suprugom ili izvanbračnim partnerom, a 72 posto sa sobom vodi i djecu. Najveći dio iseljenika je u dobi do 40 godina života. Nešto manje od polovice ima završenu srednju školu, a trećina ih ima završenu visu školu ili fakultet. No, čak petina novih hrvatskih iseljenika ima magisterij ili čak doktorat.

Imali posao pa otišli

Za razliku od uobičajenog stava kako su iseljavanju skloniji nezaposleni, istraživanje pokazuje da je čak 73,5 posto novih iseljenika prije iseljenja imalo posao u Hrvatskoj. Neki od njih radilo su i na dobrim pozicijama i visokim plaćama. Unatoč tome, spakirali su kofere i otišli. Najveći dio, pokazuje istraživanje, ne namjerava se vratiti ili bi se vratilo, ali tek u mirovini.

"Ja želim živjeti, a ne preživljavati", poručila je jedna ispitanica, koja je odselila u Irsku.

Kao glavne razloge iseljavanja, pokazalo je istraživanje, većina ispitanika nabodi opću situaciju u hrvatskom društvu, odnosno neuređenost države, nepotizam, korupciju i okrenutost prošlosti. Na drugom je mjestu nedostatak perspektive i osobni razlozi, a tek na trećem radno-socijalni razlozi.

"Dosta je vise populizma. Hrvatskoj nedostaje radne snage. Moramo se hitno i duboko mijenjati ako želimo zaustaviti trend masovnog iseljavanja", poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, zatražio je, pak, da država smanji svoje troškove i omogući veće neto place, te tako izravno utječe na smanjenje iseljavanja. Dodao je kako poslodavci već povećavaju place svojim zaposlenicima.

Inače, istraživanje je Promocija plus provela na uzorku od 661 novog hrvatskog iseljenika. Provedeno je putem interneta i telefona u razdoblju od sredine ožujka do sredine svibnja, i to u 26 zemalja.