Kao što se i očekivalo, ekonomska aktivnost u posljednjem tromjesečju se usporila i BDP je povećan samo 2,3 posto. Tako je na razini cijele godine, pokazuju podaci DZS-a, BDP rastao po stopi od 2,6 posto, a godinu prije povećan je za 2,9 posto. Iako struktura ekonomije ne pokazuje značajnije promjene, može se reći da je prisutno jenjavanje izvoza, nastavak rasta potrošnje kućanstava i blago ubrzanje investicija.
- Rastu ekonomske aktivnosti pridonijeli su solidna osobna potrošnja, pogonjena snažnim tržištem rada i snažnim potrošačkim optimizmom, kao i jačanje investicijske aktivnosti, što se vjerojatno može povezati s boljim povlačenjem europskih fondova i rastom investicija države - kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a. Jačanje potrošnje i investicija, pak, za sobom je povuklo i porast uvoza. No, dodaje kako je podbacio izvoz, “prije svega zbog usporavanja ekonomija naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, ali i zbog problema u brodogradnji, koja je hrvatska specifičnost”.
Efekt ulaska u EU
Ukupan izvoz povećan je skromnih 1,3 posto, pri čemu je posebno slabašan bio izvoz robe, s rastom od samo 0,3 posto. Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, smatra da je podbačaju izvoza pridonijelo to što se očito istrošio pozitivan efekt ulaska Hrvatske u EU.
No, ono što najviše ohrabruje blago je ubrzanje investicija koje su dosegnule rast od 6,1 posto, što je najveća stopa rasta od drugog tromjesečja 2017. godine. U prvom dijelu godine bio je vidljiv rast stanogradnje, ali bržoj dinamici rasta na kraju godine, smatraju analitičari, napokon su pridonijele i državne investicije, odnosno gradnja infrastrukturnih projekata. Vrlo je vjerojatno da efekti velikih projekata poput gradnje Pelješkog mosta još nisu vidljivi, ali pomaci su prisutni. Prema ocjeni MMF-a, kao i većine drugih institucija, skromne državne investicije jedan su od razloga zbog kojih hrvatska ekonomija napreduje sporije, pa je Fond i u posljednjem izvješću državi dao nekoliko preporuka za lakši pronalazak novca u proračunu za krupnije investicije.
Glavni pokretač
Građani su na kraju godine, čini se, bili dodatno raspoloženi za potrošnju koja čini najveći dio BDP-a i ostaje njegov glavni pokretač. U zadnjem kvartalu rast se ubrzao na 3,9 posto, što se pripisuje povećanju plaća, više gotovinskih kredita i većoj zaposlenosti. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić to povezuje i s mjerama Ministarstva financija, koje su omogućile poslodavcima isplatu dodatnih nagrada bez poreza, pa je u prosincu “više od milijardu kuna otišlo na račune građana”. No, prema njegovu mišljenju, to što se više troši na plaće znači da manje ostaje za investicije.
Međutim, povećana domaća potražnja namiruje se povećanim uvozom koji je u zadnjem kvartalu skočio 6,6 posto, što govori o visokoj ovisnosti domaće ekonomije o uvozu. Kako kaže jedan analitičar, “uvoz je sve pojeo”.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke Hrvatska, ističe kako je prisutno “pogoršanje situacije u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga jer je doprinos neto izvoza rastu BDP-a na kraju prošle godine bio negativniji nego u prijašnjem razdoblju”. Gledajući po sektorima, najviše je podbacila prerađivačka industrija s padom od 2,5 posto, a trgovina je istodobno porasla za 4,9 posto.
Kada se gledaju usporedni (sezonski prilagođeni) podaci sa zemljama EU, oni pokazuju da Hrvatska raste brže od prosjeka, ali sa stopom od 2,4 posto zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe. U Rumunjskoj je BDP u zadnjem kvartalu povećan 4 posto, u Poljskoj 4,6 posto, u Mađarskoj 4,8 posto, a u Latviji je dosegnuo 5,5 posto. Stoga prvi čovjek poslodavaca Davor Majetić iznova podsjeća Vladu kako mora učiniti više da bi hrvatski BDP rastao po većim stopama.
- Bez ozbiljnijih, dubljih i sveobuhvatnijih reformi, ne možemo očekivati rast veći od 2 posto. Način na koji provodimo reforme i dalje nas ostavlja na dnu konkurentnosti zemalja Europske unije te je svakim danom sve veći izazov zadržati trenutne pozicije - poručio je.
Privatni sektor
U ovoj godini analitičari očekuju nastavak slične dinamike gospodarske aktivnosti, sa stopom rasta od 2 do 2,5 posto, pri čemu Živković-Matijević ističe da su više prisutni negativni rizici, odnosno da bi rast mogao biti sporiji.
- Rast ekonomije i dalje će vući potrošnja kućanstava, zahvaljujući rastu zaposlenosti, premda nešto sporijem, kao i rastu plaća uslijed manjka radne snage - kaže Živković-Matijević. Uz to, potrošnji kućanstava u prilog će ići umjerena inflacija, niži troškovi financiranja, kao i nastavak povoljnih pokazatelja u turizmu. Unatoč blagom rastu izvoza, smatra da će “doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan”. S jedne strane, veća domaća potražnja i dalje će za rezultat imati povećani uvoz, a uteg izvoznoj aktivnosti predstavljat će usporavanje najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. No, ti negativni doprinosi rastu trebali bi biti ublaženi jačanjem investicija.
Osim državnih, napominje analitičarka RBA-a, pojačavaju se investicije privatnog sektora u napredne tehnologije s ciljem smanjenja potrebe za radom niske razine složenosti. S druge strane, objašnjava, primiče se kraj sedmogodišnjeg razdoblja za ugovaranje projekata financiranih iz fondova EU, pa očekujemo aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava s pozitivnim učinkom na rast investicija.
Ekonomija je u neravnoteži, ali ne više u prekomjernoj
Hrvatska nije više država koja je na popisu članica EU s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama i prebačena je sada u skupinu 13 država koje imaju samo neravnoteže. Iako još puno toga mora napraviti da bi povećala potencijal rasta, i tako gospodarski rast učiniti stabilnijim, Hrvatska koliko-toliko napreduje u rješavanju neravnoteža zbog kojih je već godinama pod svojevrsnim nadzorom Europske komisije i predmet dubinskih analiza.
Dobru poruku iz najnovijeg paketa Europskog semestra jučer je nakon sastanka kolegija povjerenika uputio i Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog, ali i za financijske usluge.
- Za Hrvatsku, iako ona i dalje ima neravnoteže, one više nisu procijenjene kao prekomjerne. Ovo je doba vijest za Hrvatsku, pogotovo u svjetlu priprema za sudjelovanje u mehanizmu tečajne razmjene II i, u konačnici, članstvo u eurozoni - rekao je Dombovskis.
U izvještaju o dubinskoj analizi stanja hrvatske ekonomije navodi se da su ranjivosti naše ekonomije vezane uz visoku razinu javnog, privatnog i vanjskog duga, kao i malog potencijala rasta. Komisija navodi da su se neravnoteže smanjile, a smanjio se i javni dug.
Kao pozitivne strane navode se suficit od 2017. godine nadalje, smanjenje javnog duga, dobra kapitalizacija financijskog sektora i smanjenje ovisnosti poduzeća i domaćinstava od vanjskih faktora.
Komisija je pohvalila Hrvatsku i za napore oko usvajanja porezne reforme i nove legislative za poboljšanje fiskalnog okvira. Druge mjere su u tijeku i njihova primjena ostaje ključna za jačanje otpornosti ekonomije.
Određeni napredak je učinjen po pitanjima reforme obrazovanja, jačanju efikasnosti javne uprave, dok je smanjenju parafiskalnih nameta stalo. Smanjuju se i zaostali pred za jačanje efikasnosti sudstva. Samo ograničen napredak ostvaren je po pitanju uvođenja poreza na nekretnine koji se dugo priprema, što ostavlja na snazi općinske poreze.
Poruka Europske komisije je da Hrvatska nastavi reforme, mora održati pozitivan trend na tržištu rada, povećati investicije u prometnoj i energetskoj infrastrukturi, u inovacijama i istraživanju, a time će povećati i potencijal rasta. Trebala bi smanjiti sudjelovanje države u ekonomiji jer to ometa konkurentnost i investicije te poboljšati poslovni okoliš, po čemu je Hrvatska na samom začelju.
Sada nakon što je Hrvatska skinuta s liste država s prekomjernim neravnotežama, na tom su popisu ostale Grčka, Italija i Cipar. Grčka i Cipar postigli su određen napredak pa se čini da im više ne prijeti aktiviranje postupka koji bi mogao dovesti i do sankcija. (Augustin Palokaj)
Reakcije
- Andrej Plenković, premijer
- Izvješće Europske komisije, prema kojem Hrvatska više nema prekomjerne ekonomske neravnoteže, sjajna je vijest za Hrvatsku i pokazuje koje je napore Vlada ulagala u strukturne reforme. Kada smo izašli iz proračunskog manjka, pokazali smo da smo ozbiljna vlada, a ovo izvješće pokazuje da se nalazimo u društvu država članica Europske unije sa stabilnim gospodarstvima, zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom. Izvješće djeluje ohrabrujuće i motivirajuće - rekao je Plenković. Komentirao je i izvješće Državnog zavoda za statistiku prema kojem je hrvatsko gospodarstvo poraslo u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,3 posto na godišnjoj razini. - Podaci pokazuju da smo mi bili realistični u svojim procjenama, a očekujem i da će to valorizirati kreditne agencije - istaknuo je.
- Zdravko Marić, ministar financija
Vlada je očekivala usporavanje gospodarskog rasta u zadnjem lanjskom tromjesečju. Dok rast potrošnje i investicija ukazuje na dobar sentiment u gospodarstvu, imamo razloga za zabrinutost zbog lošeg rezultata industrijske proizvodnje, ali nije to samo zbog brodograđevne industrije, jer ona nema više veliku težinu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, nego je riječ i o drugim granama industrije, kao i zbog robnog izvoza. O ta dva elementa mora se voditi briga.
- Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a
“Rastu ekonomske aktivnosti pridonijeli su solidna osobna potrošnja, pogonjena snažnim tržištem rada i snažnim potrošačkim optimizmom, kao i jačanje investicijske aktivnosti, što se vjerojatno može povezati s boljim povlačenjem europskih fondova i rastom investicija države. Pad izvoza može se pripisati usporavanju ekonomija naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera Njemačke i Italije, ali i zbog problema u brodogradnji.”
- Davor Majetić, glavni direktor HUP-a
“Vlada mora učiniti ozbiljnije reforme da bi rast bio veći od 2 posto. Način na koji provodimo reforme i dalje nas ostavlja na dnu konkurentnosti zemalja Europske unije.”