Izmjena poreza

Izračunali smo: Nove neoporezive naknade radniku u prosjeku donose 8500 kuna godišnje

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.7.2019. u 13:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.7.2019. u 13:07

Web designers working in office on project together.
Getty Images

Zahtjevi koalicijskih partnera za dodatnim poreznim rasterećenjem iznad predviđenih 3,7 milijardi kuna uglavnom se temelje na stavovima kako prihodi državnog proračuna izdašno rastu, po njihovim informacijama znatno iznad gospodarskog rasta.

Rast prihoda

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog Laba, u tekstu objavljenom u nedjelju ustvrdio je pak kako “prihodi i rashodi naše države cvatu kao rijetko kada u povijesti”.

- Rashodi središnje države u prvih pet mjeseci ove godine veći su za 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani. EU projekti sada imaju važnu ulogu i oni ‘vuku’ ukupne prihode i rashode, ali i na prihodnoj strani, kada se isključi priljev iz proračuna EU, vidi se kako su ranija rasterećenja u poreznom dijelu bila slabašna: porezni prihodi i dalje bujaju kao gljive poslije kiše, mnogo brže od BDP-a i bruto dodane vrijednosti. Tako su u prvih pet mjeseci ove u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine porezni prihodi središnje države rasli za fantastičnih 8,5 posto, od toga porez na dobit 8,3 posto, a PDV 9,1 posto. Brojke su to koje objašnjavaju sve naše ‘porezne reforme’: nitko prije i nitko nakon dvojca Zdravko Marić - Andrej Plenković nije imao i neće imati takve sreće da živi u vremenu kada može s jedne strane zadovoljavati apetite bujajućeg javnog sektora, a s druge strane provoditi ‘poreznu reformu’ koja u konačnici dovodi do očuvanja odnosa prihoda od poreza i doprinosa i BDP-a, i smanjenja omjera javnog duga i BDP-a - napisao je Šonje u svom osvrtu na aktualnu proračunsku situaciju i najavljene promjene poreznog sustava.

Solidna stopa

Međutim, Zdravko Marić, ministar financija, kazao nam je kako ti podaci ipak nisu točni.

- Kamo sreće da su te informacije točne. Ne mogu kazati kako prihodi ne rastu po solidnoj stopi, ali ne po ovakvim koje ste naveli - kazao nam je ministar kada smo ga upitali za komentar ovih brojki koje je naveo Šonje, a koje su i do nas eteričnim medijskim putem došle u subotu.

Marić nam je kazao kako će u četvrtak na sjednici Vlade dati konkretne brojke o stanju državnog proračuna u prvih sedam mjeseci te da će tada biti predstavljene i proračunske smjernice. Još jednom je ponovio svoj stav izrečen na konferenciji za novinare u petak kako bi bio sretan da proračun dopušta još veće porezno rasterećenje od predviđenih 3,7 milijardi kuna, ali da proračunske obveze u ovoj godini to ipak ne dopuštaju. Pritom je dodao i kako je povećanjem broja i vrsta neoporezivih prihoda pokušao poslodavcima omogućiti isplatu dodatnih prihoda zaposlenima, jednako kao što je to omogućeno prošle godine povećanjem neoporezive novčane naknade za rezultate rada do 5000 kuna godišnje i prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i slično) do 2500 kuna godišnje. Na osnovi te dvije naknade radnicima je isplaćeno preko 1,2 milijarde kuna neto i to je ponukalo ministra financija da i ove godine uvede nekoliko dodatnih takvih neporeznih naknada na plaću.

Na naše pitanje hoće li Ministarstvo financija kontrolirati isplatu takvih naknada, odgovorio nam je kako će ministarstvo pratiti i periodično kontrolirati razinu isplaćenih svih neporeznih naknada i eventualne zlouporabe njihove isplate ili nezakonito korištenje tih instrumenata. Ovisno o rezultatima tih kontrola ministarstvo će onda predlagati korekcije modela i razine neoporezivih naknada. Nove neoporezive naknade u okviru poreza na dohodak, od kojih će dio stupiti na snagu od početka 2020., a neke već ove godine, odnose se na porezno oslobođen trošak smještaja i prehrane za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije ili novčana naknada za smještaj i prehranu do 5000 kuna; naknade za podmirivanje troškova korištenja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2500 kuna; troškovi redovne skrbi djece radnika predškolske dobi na temelju vjerodostojne dokumentacije (vrtić), povećanje neoporezivog iznosa dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna, te troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Dnevnice i vrtić

Zbrojene na godišnjoj razini, nove neoporezive naknade uz plaću mogu iznositi prosječno oko 8500 kuna, ako računamo da vrtić košta 600 kuna, a dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje 400 kuna. Ako tome pridodamo šest dnevnica za službena putovanja godišnje, tada se dođe do oko 8700 kuna neto. Zajedno sa 7500 tisuća kuna od prošle godine, to je neto 16.200 tisuća kuna, a ako od toga oduzmemo trošak za smještaj i hranu, to je onda 11.200 kuna godišnje. Naravno, ministar financija je svjestan da poslodavci tim mjerama mogu manipulirati na sto načina, kao i mjerom ukidanja i smanjivanja poreza na osobni dohodak za mlade, ali zbog toga je i ustvrdio kako će se sve takve mjere kontrolirati i na sve zlouporabe pravodobno reagirati koliko je to institucionalno moguće.

Mladi radnik godišnje može profitirati do 19.000 kuna

Novim neoporezivim dodacima svi radnici će na godišnjoj razini moći dobiti novih oko 8700 kuna, uključujući dodatak za smještaj i hranu. Ako radnik ima do 25 godina i bruto plaću od 8500 kuna, tada će s novim poreznim izmjenama dobiti 850 kuna više mjesečno, što je godišnje 10.200 kuna. Ako se tome pribroje novi neporezni dodaci, moći će godišnje dobiti ukupno skoro 19 tisuća kuna više nego dosad. Ako radnik ima između 26 i 30 godina, tada će mu nove izmjene poreza na osobni dohodak povećati plaću za 425 kuna, što je na godišnjoj razini 5100 kuna. Ako mu idealni poslodavac na to doda još oko 8700 kuna, ukupan godišnji plus iznosit će blizu 14 tisuća kuna.