Dionica Facebooka u srijedu je bila na 134,77 dolara - tako nisko, javlja Bloomberg, posljednji put su bile u travnju 2017. Zbog niza skandala vlasnik Facebooka Mark Zuckerberg ove je godine izgubio 31 milijardu dolara, objavio je Newsweek. Sa 90 milijardi koliko je imao u srpnju, Zuckerberg se srozao na sadašnje 55,3 milijarde. Za njega je to crni doista bio prošli petak: u tom je danu izgubio 15 milijardi.
Gubitak ugleda i povjerenja korisnika odrazio se u financijskom gubitku. Sama je tvrtka "izgubila" golemih 119 milijardi dolara na burzama nakon objavljivanja izvještaja o poslovanju u drugom kvartalu: prihodi su nastavili s rastom, ali sporije nego što se očekivalo, a najavljuje se da će se pad i nastaviti. Rezultati nisu katastrofalni ako se zna da je Facebook i dalje jedna od najvećih svjetskih kompanija, s 2,2 milijardi korisnika, ali mogli bi ukazivati na promjenu trenda.
Prvi put im je pao broj aktivnih dnevnih korisnika u Europi, dok je broj korisnika u Sjevernoj Americi stagnirao. Facebook tumači da su izgubili milijun korisnika u Europi zbog novog zakona o zaštiti privatnosti podataka (GDPR), no mnogi smatraju da je to posljedica niza skandala na koje je tvrtka mlako odgovorila, pokazujući nevoljkost da udovolji zahtjevima korisnika i javnosti.
Širenje mržnje
Facebook prati sve što radite na mreži, čak i ako niste njezin korisnik, i onda te podatke prodaje drugima, a vas o tome niti ne obavijesti. Proziva ih se za masovnu zloupotrebu osobnih podataka te za nedovoljno odlučnu akciju protiv širenja lažnih vijesti i govora mržnje. Nakon afere Cambridge Analytica sve je više poziva na gašenje Facebook profila.
Drugi kvartal zaredom Facebooku pada broj korisnika u Europi. Prvo su objavili da im je broj dnevno aktivnih korisnika u Europi u drugom tromjesečju ove godine pao sa 282 milijuna na 279 milijuna, da bi potom objavili da se i u trećem kvartalu nastavio pad: sa 279 na 278 milijuna dnevno aktivnih korisnika u Europi. Broj korisnika na drugim područjima ostao im je stabilan, a prihodi im rastu: samo u SAD-u i Kanadi, gdje imaju 185 milijuna korisnika, prihodi su im rasli sedam posto.
U travnju je Zuckerberg svjedočio pred američkim Kongresom, Facebook je objavio nove mjere za zaštitu korisnika, ali to nije umirilo kritičke glasove koji upozoravaju da kompanija i dalje praktično neograničeno radi što hoće. Prije tjedan dana The New York Times je objavio što su sve Mark Zuckerberg i njegova direktorica Sheryl Sandberg poduzeli kako bi smanjili štetu od optužbi koje su ih zadesile: uglavnom ne tako što će ispraviti spornu stvar, nego ušutkavanjem kritičara. Trudili su se ne ljutiti Trumpa ni vladajuće republikance pa su tako odgađali objavu rezultata istrage o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine.
Pismo senatora
Angažirali su tvrtku Definers kako bi diskreditirali kritičare Facebooka tako što će ih javno povezati s omraženim multimilijarderom Georgeom Sorosem. Tvrtku blisku republikancima koristili su i za širenje negativnih priča o konkurenciji, o Appleu i Googleu. Mark Zuckerberg tvrdi kako nije znao da su angažirali tvrtku Definers. Iz Facebooka nisu izrijekom demantirali NYT, Zuckerberg je samo na svom blogu napisao da u tekstu ima dosta toga što ne odgovara stvarnom stanju.
U petak su četiri senatora u NYT-u objavila pismo Zuckerbergu u kojem traže pojašnjenja vijesti da su angažirali tvrtku Definers kako bi širila laži o kritičarima Facebooka. Golema količina podataka koju je prikupio Facebook od korisnika i nekorisnika izazivaju sumnju da bi tvrtka mogla nezakonito koristiti te velike financijske i podatkovne resurse protiv vladinih dužnosnika i kritičara koji nastoje zaštititi javnost i našu demokraciju, upozoravaju senatori. Demokrati traže da Ministarstvo pravosuđa pokrene istragu o lobističkim odnosima Facebooka i republikanaca, ali i nove zakone kojima će se ograničiti pravo Facebooka da trguje našim informacijama.
Kako zaustaviti Facebook? Način na koji se tvrtka postavila nakon afere Cambridge Analytica, optužbi za rusko uplitanje u izbore i drugih, pokazuje da tu nije riječ o bugu, o problemu koji može biti riješen, nego o osobini same tvrtke, piše Vox. Očekivati da će Facebook sam sebe popraviti nije realno, ocjenjuje Vox. Popis njihovih grijeha čini se beskonačan: u rujnu 2016. objavili su da su svojim oglašivačima predstavljali krive podatke o broju pregledanih videoklipova - računali su i preglede do tri sekunde, iako su navodili da oni nisu uračunati.
Oglašivače su dovodili u zabludu da im je doseg oglasa bitno veći nego što je stvarno bio, što je Facebooku davalo prednost pred YouTubeom. Za “grešku” su znali godinu dana prije nego što su je objavili i korigirali. Ako je glavni cilj profit, a oni su monopolisti, tko ih može zaustaviti? S milijardama kojima raspolažu mogućnosti “lobiranja” su goleme.
Sumnjičava javnost
Više nego sporna je njihova politika objavljivanja: dok cenzuriraju i brišu profile umjetnica zbog umjetničkih fotografija na kojima se, otkrivene ili sakrivene, pojavljuju ženske bradavice, dotle neometano dopuštaju oglas u kojem se demokratsku kandidatkinju u Virginiji Jennifer Wexton naziva zlom socijalisticom povezanom s nacistima. I kad se to zatraži od njih, odbiju otkriti naručitelja. Želimo zaštititi njegovu privatnost, odgovaraju iz Facebooka. Slično Facebooku, javnost sumnjičavo gleda na tehnološke gigante poput Twittera, Googlea i Amazona, goleme samoregulirajuće monopoliste koji prerastaju državne granice.
NYT je pokazao kako je Facebook u stanju potkopati demokraciju i utjecati na izborni proces u velikoj zemlji kakve su Sjedinjene Države. Prošle je godine demokratski senator Jon Tester upozorio svoje kolege da bi, u poplavi dezinformacija poput one u kojoj je 2016. pobijedio Trump, demokrati na ovogodišnjim izborima na pola mandata mogli izgubiti sve. Nakon toga su demokrati napravili pritisak na Facebook i druge društvene mreže da riješe problem. Očito s djelomičnim uspjehom. Pohlepni i opasni za demokraciju, u utrci za profit iznevjerili su povjerenje korisnika i sad je pitanje tko će im prvi stati na kraj - tržište ili država.
