Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić velik je dio svojeg rada posvetila kohezijskoj politici te prijedlozima za ubrzanje i pojednostavljenje procedura kako bi se što kvalitetnije iskoristila sredstava iz fondova EU.
Autorica je “Rezolucije o ubrzanju provedbe kohezijske politike” čija je svrha izbjegavanje gubitka novca iz fondova EU, a ovih je dana objavljeno i novo izdanje knjige “Moj EU projekt - priručnik za pripremu i provedbu EU projekata”, čija je Maletić urednica i koautorica.
Zašto ste se nakon knjige “EU projekti - od ideje do realizacije” odlučili na još jedno izdanje o tim projektima - “Moj EU projekt - priručnik za pripremu i provedbu EU projekata”?
- U prvom izdanju obradili smo sve operativne programe, predstavili aktivnosti i vrste ulaganja koje su prihvatljive za financiranje u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. te dali detaljne upute za pripremu projekata i praćenje provedbe. Knjiga je izdana 2015., kada provedba nije bila ni započela, a utvrđivanje uvjeta financiranja u nekim programima još je bilo u tijeku. Međutim, bilo je važno pomoći svim potencijalnim korisnicima novca EU da se što prije i na jednome mjestu upoznaju s mogućnostima prijave i financiranja projekta, zbog čega smo pripremili prvo izdanje - “EU projekti - od ideje do realizacije”. Na brojnim radionicama najčešće je pitanje bilo koji se natječaji i za koja područja ulaganja još mogu očekivati. Zato smo odlučili smo pripremiti drugo izdanje, kojim dajemo pregled prioriteta po operativnim programima u kojima nas još očekuju natječaji te pregled preostalih prilika za prijavu i financiranje projekata.
Uz to, dijelovi vezani uz pripremu i provedbu projekata dodatno su razrađeni uzimajući u obzir dosadašnja iskustva i brojna pitanja korisnika s kojima smo se susretali.
Koje ste preporuke iznijeli potencijalnim korisnicima? Kako pripremiti uspješan projekt koji će proći na natječaju i biti dobro proveden?
- Kada mi netko dođe s pitanjem “Što se može financirati iz fondova EU, pa da prema tome pripremimo projekt?”, odmah odgovaram: “Bolje nemojte započinjati pripremu”.
Najvažnije je imati viziju i ciljeve razvoja poduzeća, OPG-a, udruge, institucije, lokalne jedinice i sl., te osmišljene aktivnosti i projekte kojima se oni žele realizirati. Nakon toga se za realizaciju aktivnosti i projekata pronalaze mogući izvori financiranja, koji ne moraju uvijek biti bespovratna sredstava iz fondova EU.
Knjiga "Moj EU projekt - priručnik za pripremu i provedbu EU projekata"
Koji su to drugi izvori financiranja koji bi mogli biti barem približno privlačni kao fondovi EU čija su sredstva ipak bespovratna?
- Ponekad su najbolji izvor financiranja bespovratna sredstva fondova EU, ali sve češće se krajnji korisnici odlučuju i za povoljne zajmove s kamatnom stopom 0,5 posto, odnosno 3 posto kojima financiraju ukupno ulaganje, dok fondovi EU sufinanciraju samo određeni postotak, i to ne ukupnog ulaganja, nego prihvatljivih troškova. Tako je često udio bespovratnih sredstava fondova EU u ukupnoj vrijednosti investicije 30 do 50 posto umjesto 50 do 80 posto. U ovom izdanju pripremili smo i novo poglavlje o mogućnostima financiranja projekata korištenjem tih financijskih instrumenata.
Dakle, sada je sve na jednome mjestu. U knjizi čitatelji mogu pronaći informacije o mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU do kraja 2020. te o tome koji se natječaji očekuju, kao i vrste ulaganja?
- Upravo tako. Dan je pregled prioriteta u kojima sredstva nisu potrošena te se očekuje ponovno raspisivanje natječaja, a u nekim je slučajevima riječ i o prvim natječajima. Još je mnogo prostora za projekte vezane uz istraživanje, razvoj i inovacije, širenje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u javnoj upravi, školstvu, kulturi, zdravstvenom sustavu i sl., zatim za programe cjeloživotnog učenja i stjecanja vještina traženih na tržištu rada, smanjenje potrošnje energije u zgradama i obiteljskim kućama, digitalizaciju odnosno proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i mreža velikih brzina, posebno na ruralnim područjima, otocima i drugim udaljenijim područjima, za osnivanje poslovnih inkubatora i jačanje poduzetničkih organizacija, za centre za upravljanje otpadom...
Ivana Maletić, Zvonimir Savić
Prema nekim informacijama, u bliskoj budućnosti sredstava iz fondova EU namijenjenih financiranju projekata bit će sve manje. Članica ste triju odbora - za proračun, za regionalni razvoj te za ekonomsku i monetarnu politiku - uključena u sve dogovore o kohezijskoj politici i omotnicama. Što nas očekuje?
- Odmah na početku želim razbiti strahove i reći da će u Hrvatskoj i nakon 2020. najvažniji izvor financiranja razvojnih i kapitalnih projekata biti fondovi EU jer će omotnica i dalje biti velika i iznosit će više od deset milijardi eura. Upravo zato važno je da se svi koji se još nisu u to uključe što prije te pripremati i prijavljivati projekte. Najbolji je način učenja aktivno sudjelovanje na natječajima tj. prijavljivanje projekata. To je najbolja priprema za nova sredstva i natječaje koji nas očekuju. Poduzetnici se tako, primjerice, mogu pripremati kroz korištenje financijskih instrumenata i od 2021. opet prijavljivati za bespovratna sredstva za proširenje i modernizaciju proizvodnje.
Prijedlog koji je dala EK za novi proračun nije dobar i mi u Europskom parlamentu nećemo dozvoliti smanjenje od 10 posto sredstava za kohezijsku politiku i od 28 posto za ruralni razvoj i poljoprivredu. Na konferencijama ću predstaviti paradokse iz Komisijina prijedloga.
Novu knjigu o projektima EU promovirat ćete u četiri hrvatska grada. Što je cilj tih konferencija?
- Na početku svake od konferencija predstavit ću prijedlog Komisije i Parlamenta vezan uz proračun EU nakon 2020., kako bi svi mogli vidjeti predložene iznose i usporedbu s tekućim proračunom, za razdoblje od 2014. do 2020. Nakon toga ću s autorima knjige predstaviti sadržaj te organiziramo i dijalog sa sudionicima, tijekom kojeg će nam svi moći postavljati pitanja i ukazati na iskustva u pripremi i provedbi projekata EU.
