Buđenje nakon recesije

Ivana Gažić: 'Poslovni rezultati trebali bi privući ulagače na ulazak u burzovnu elitu'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.9.2018. u 10:20

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.9.2018. u 10:20

Zagreb, 160114.
Ivana Lucica 2, Zagrebacka burza.
Na fotografiji: Ivana Gazic - sefica Zagrebacke burze.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Kad ne ide drukčije, možda u buđenju strasti pripomogne jedna dobra “plastična operacija”. Tako bi se mogla protumačiti novost koju za domaće tržište kapitala ove jeseni pripremaju na Zagrebačkoj burzi. Odlučili su, naime, lansirati vodeću (prime, engl.) kotaciju. Kao igralište za najbolje, probrane domaće dionice, ta bi kotacija trebala probuditi i privući ulagače koje je višegodišnja recesija, a potom kriza Agrokora i sve što je za sobom povukla, dobrano ustrašila i rastjerala.

Nakon što je prošloga tjedna dobila odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže da će ovih dana podnijeti zahtjev za pokretanje prime tržišta, a na taj ju je potez ohrabrio rast gospodarstva i uglavnom dobri poslovni rezultati najlikvidnijih dionica. Još je prerano da bi mahala konkretnim imenima kompanija na koje računa, ali prilično je jasno tko su zvijezde domaćeg tržišta kapitala – HT, Valamar Riviera, Atlantic grupa, Adris, AD Plastik....

- Prema našim analizama, oko 20 posto kompanija koje su trenutačno na službenom tržištu ispunjava formalne uvjete za prime. Međutim, kako kompanije moraju ispuniti dodatne zahtjeve za transparentnošću, na njima je odluka hoće li ih prihvatiti i podnijeti zahtjev za prelazak u najviši segment. U konačnici, na kompanijama je da procijene jesu li finalno spremne za takav korak, ali možemo potvrditi da interesa ima - kaže nam Ivana Gažić.

Trenutačno je na uređenom tržištu gotovo 130 izdavatelja, od čega ih je 28 u službenom tržištu koje je najzahtjevnija kotacija. Viši segment burzovnog trgovanja podrazumijeva i bolju tržišnu praksu: zahtjevnije uvjete uvrštenja i zaštite ulagatelja od onih koji su na snazi za redovito i službeno tržište ZSE, ali i višu razinu transparentnosti i standarda korporativnog upravljanja. Manje formalno rečeno, nakon što su se svi opekli na primjeru Agrokorovih perjanica, plan je da se sada pomno izdvoji burzovno žito od kukolja, a posljedice bi trebale biti rast povjerenja ulagača i rast cijena dobrih dionica te veća likvidnost na Burzi.

Dvije postojeće kotacije, Redovito i Službeno tržište, propisuje Zakon o tržištu kapitala, a Zagrebačka burza u svojim je pravilima još prije desetak godina definirala i vodeće tržište kao najviši, odnosno najzahtjevniji tržišni segment, s idejom da na njemu kotiraju izdavatelji koji mogu udovoljiti stroge uvjete. Ta je ideja, međutim, tek sada došla na dnevni red, ali uz još neke dopune u pravilniku Burze. Primjerice, izdavatelji će trebati uz zahtjev za uvrštenje priložiti izjavu u kojoj potvrđuju da imaju “najmanje jednog neovisnog člana nadzornog odbora koji nije u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s izdavateljem, većinskim dioničarom ili grupom većinskih dioničara ili članovima uprave ili nadzornog odbora izdavatelja ili većinskog dioničara”.

Bit će potrebna i izjava o tome da je najmanje jedan član revizijskog odbora neovisan u odnosu na izdavatelja, a revizorsko izvješće ne smije sadržavati modifikacije revizorova mišljenja kao što su “mišljenje s rezervom, negativno mišljenje ili suzdržanost od mišljenje”. Također, pratit će se i kretanje naknada revizorima. Iz takvih je dopuna posve jasno da se poseban naglasak stavlja na bolji i profesionalniji nadzor poslovanja izlistanih kompanija, što je u skladu i s novim Zakonom o tržištu kapitala koji jače štiti investitore i Hanfi daje veće ovlasti u segmentu nadzora financijskih izvještaja izdavatelja.

Naknade za ulazak u prime segment više su, naravno, od onih za Službeno i Redovito tržište. Primjerice, naknada za uvrštenje za Službeno tržište iznosi 0,065% nominalne vrijednosti svih uvrštenih financijskih instrumenata, pri čemu je minimum 75 tisuća kuna, a maksimum 150 tisuća kuna. Za prime je taj raspon šest posto veći, odgovaraju nam s Burze, uz napomenu da kompanijama koje su sada na Službenom tržištu neće naplatiti naknadu za skok u viši razred.

Dok se čeka ta novost, prilika je da se prouči trgovinska statistika ove godine. Nakon što je u veljači bilo obustavljeno trgovanje dionicama kompanija iz sastava Agrokora, “što je promijenilo tržišno raspoloženje i unijelo dozu neizvjesnosti, da bi do oporavka trgovinskih pokazatelja došlo tek u svibnju”, ocjenjuju na ZSE, prvo polugodište je ipak zaključeno s 22 posto boljim prometom nego što je to bilo u istom razdoblju lani. U top 10 najtrgovanijih bile su dionice HT-a, Valamar Riviere, Adrisa, Podravke, Viktora Lenca, Atlantske plovidbe, Zagrebačke banke, Atlantic grupe, AD Plastika te Arena Hospitality Group, ali nijedna od njih nije bila na popisu top 10 dionica po rastu cijene. Tržišna kapitalizacija dionica je oslabjela u tom razdoblju 0,8 posto, kao i dionički indeksi. Jesen, međutim, budi novu nadu jer obično donese, kažu, veći interes investitora.

- Likvidnost je perzistirajući problem tržišta kao što je hrvatsko. Kada tražimo uzroke toj situaciji, kao jedan od njih uvijek se pojavljuje transparentnost i korporativno upravljanje. Burza kao platforma za trgovanje ne može učiniti puno i svakako ne sama, ali prepoznali smo da postoje određeni koraci koje možemo poduzeti kako bismo poboljšali tu situaciju. Na tome radimo već godinama jer nije riječ o jednokratnoj aktivnosti već dugotrajnom procesu za koji je potreban angažman više strana - naglašava Ivana Gažić.

Burza će, naglašava, jednom u pola godine provjeravati ispunjavanja uvjeta te će moći jednostrano, ako uvjeti nisu ispunjeni, spustiti društvo iz prime segmenta u službeno tržište ili niži segment. Također, ponovnim ispunjenjem uvjeta, izdavatelj bi prešao u najviši segment, tumači.

Prema poslovnim rezultatima objavljenima u prvom polugodištu, burzovna bi elita ulagačima trebala biti primamljiva. Atlantic je, primjerice, u rastu i po prihodima i po dobiti, razdužuje se, a isplatio je i najvišu dividendu do sada. Grupa Podravka je također imala odlično polugodište i treću godinu za redom isplatila dividendu. Obje dionice, kako je objavljeno u prošlotjednoj analizi u Jutarnjem, prema aktualnoj cijeni tako donose prinos dioničarima od dva posto, slično kao Valamar Riviera. Nešto veći dividendni prinos nude Ericsson Nikola Tesla (tri posto), uz rast prihoda i dobiti, i HT (3,8 posto), ali uz stagnaciju prihoda i skromni rast dobiti. AD Plastik se pak može pohvaliti sjajnim poslovnim rezultatima i rastom cijene dionice dok mu je dividendni prinos iznad pet posto.

Inače, dopunjena pravila Burze vezana uz vodeće tržište obvezuju izdavatelje da izrade i objave politiku dividendi, kao i sve njezine naknade izmjene i dopune, tako da svi odmah znaju što se nudi. Sad se čeka iskorak samouvjerenih i odvažnih.