Nakon dorade

Ivan Vrdoljak: 'Država treba pomoći škverovima, ne smiju kamate biti pet posto'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 9:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.6.2018. u 9:33

Pula, 231117.
Ispred upravne zgrade u Uljaniku.
Vodstvo Sindikata metalaca Hrvatske i Uljanikov glasnogovornik, nakon jutarnjeg sastanka s upravom novinare su izvjestili o rezultatima razgovora. U ime sindikata govorio je Vedran Dragicevic predsjednik SMH a u ime Uljanika Hrvoje Markulincic direktor poslovno informacijskih sustava Uljanika.
Na fotografiji: detalj iz Uljanka.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / CROPIX

Brodogradilište Uljanik u Puli

Do 15. srpnja trebao bi se usvojiti plan restrukturiranja pulskog brodogradilišta Uljanik, što je mjesec nakon prvog roka kad se to planiralo.

Kako doznajemo, plan je napisan, ali ga je država, prije nego što ga pošalje na blagoslov Europskoj komisiji, vratila natrag Upravi Uljanika na doradu. Naime, i država će sudjelovati u restrukturiranju, premda se još ne zna kojim iznosom i na koji način. Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak jasno je poručio da država mora u tome sudjelovati uz strateškog partnera Danka Končara.

Šest tjedana

- Ne znam što stoji u planu restrukturiranja, ali znam da se on hitno treba usuglasiti na relaciji između Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, potencijalnoga investitora te društva. Europskoj komisiji treba šest tjedana da odobri takav plan - kaže nam Vrdoljak. To je hitno jer Uljanik u kolovozu ulazi u negativnu likvidnost, što bi opet značilo probleme s isplatom plaća i neplaćanje dobavljača.

- Ono što sam htio poručiti je da država treba pomoći nakon tog procesa, a tu ne mislim samo na Uljanik, nego na cijelu hrvatsku brodogradnju. Ne možemo dopustiti kamate od 4 do 5 posto dok su na svjetskom i europskom tržištu one jedan posto. Nitko dosad nije donio sustavnu odluku o financiranju brodogradnje i to koči čitav sustav jer se garancije ne mogu čekati 10 mjeseci, kao što je sada slučaj - kaže Vrdoljak.

Za Uljanik sudjelovanje države u restrukturiranju znači da će podržati i stati iza ključne gospodarske grane koja za uobičajeno privatno ulaganje i nije pretjerano atraktivna.

- Interes je za državu, prije svega, gospodarsko-industrijska stabilnost kao generator proizvodne i poslovne djelatnosti, očuvanje tisuća radnih mjesta te istovremeno poticanje i ulaganje u nove brodograđevne tehnologije, maritimne sustave, koji onda na sebe vežu znanje i obrazovanje te kompletnu struku, posebice tehničku, školovane brodograditelje, majstore i visokoobrazovanu nadgradnju. U široj analizi svaka od tih stavki može se prikazati konkretnom, direktnom i indirektnom novčanom evaluacijom, tako da i slabije upućenima postaje jasno zašto sve zemlje Dalekog istoka, a i tzv. jake članice EU, i dalje prate i podržavaju, štoviše, svakih desetak do petnaest godina restrukturiraju nacionalnu brodogradnju. Ako je država svjesna stvarnog i dugoročnog značenja jednog velikog brodograđevnog sustava za jedno relativno malo gospodarstvo, polemika o toj temi jednostavno je suvišna - kaže Hrvoje Markulinčić, direktor Poslovno informacijskih sustava Uljanik Grupe.

A da bi država trebala u restrukturiranju sudjelovati pola - pola, tvrdi i predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević.

- Koliko znam, država je obećala da će paralelno sa strateškim partnerom uložiti koliko i on uloži. Tako je rekla bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić, a ne vidim razloga da to ne prihvati i novi ministar - zaključio je V. Dragičević.

Da bi država zapravo trebala otpisati dugove, a ne dati svježi novac, mišljenja je bivši ministar financija Slavko Linić koji je i sam sudjelovao u sanacijama brojnih hrvatskih brodogradilišta.

- Ako je dala tu mogućnost, država bi trebala u to ući na način da djelomično otpiše potraživanja i da na temelju tog otpisivanja sadašnjim i novima vlasnicima bude osigurana kvaliteta poslovanja. To smo radili sa svim brodogradilištima koje smo sanirali. Što državi znači davati svježi novac ako ostanu dugovi? Država time neće dobiti ništa, a naplata dugova će uvijek biti problematična - ističe Linić.

Kina i Koreja

Poznati pulski ekonomski stručnjak Dean Sinković smatra da država treba sudjelovati u restrukturiranju, ali uz brojne uvjete, te da je pitanje treba li “pomoći” ako prevaga padne na uslužne djelatnosti, odnosno marinu i turizam, a ne na brodogradnju.

- Država u slučaju da daje novac mora postavljati uvjete. To se zove model recipročne kontrole gdje, dakle, država jasno usmjerava financijska sredstva, ali zato to društvo uvjetuje povećanjem konkurentnosti, produktivnosti i zaposlenosti. Oni što sam dosad vidio je to da je država pokrivala financijske rupe brodogradilišta bez konkretnih uvjeta i zato smo tu gdje jesmo - smatra Sinković. Kaže da se u Kini i Južnoj Koreji prati svaki korak u poslovanju.