Kada bismo inženjere domaće tvrtke Markoja pitali kako riješiti problem parkinga u centru grada, gdje “utrpati” stotine tisuća zagrebačkih automobila koji se tiskaju po uskim uličicama centra i okolice, u podzemne garaže, možda, ili u nizove kraj ceste, uzvratili bi oni, “a zašto ne uvis?”
Markoja, inače tvrtka iz sektora telekomunikacija, napravila je prvi hrvatski rotacijski parking. Koncept je to poznat u svijetu, posebno azijskim megalopolisima, a na našim bi prostorima tek trebao zaživjeti, govore nam Aleksandar Golub i Zvonimir Prlić, obojica inženjeri elektrotehnike zaduženi za razvoj poslovanja u tvrtki Markoja, dok stojimo ispred 11 metara visoke čelične konstrukcije njihovog “vrtuljka” za parkiranje. Krajem prošle godine, taj su prototip, zasad jedini takav u Hrvatskoj, montirali na otvoreni parking poslovnog kompleksa Recro u Novom Zagrebu.
- Ljudima je možda bilo malo čudno u početku, posebno vozačicama, ali ipak je riječ o slobodnom parkirnom mjestu u gradu. Ljudi će se, ne sumnjam, brzo naviknuti na bilo što ako im to olakšava život, prokomentirao nam je usput Kristijan Babić, upravitelj objekta Recro koji i sam koristi rotacijski parking.
Recro centar, rotacijski parking
Cijela konstrukcija, visinom može ići i do 15,5 metara, a zauzima tek dva parkirna mjesta, oko 35 kvadratnih metara, a primiti može i do 12 osobnih automobila ili kombi vozila do 2,5 tone. To znači da rotacijski parking na jedno parkirno mjesto stvara još dodatnih pet. Funkcionira tako što rotacijski sustav automobile drži u zraku, složene jedan iznad drugog na platformama i okreće ih u krug kako bi na dno spustio prazno parkirno mjesto za novi automobil sve dok se posve ne popuni. Svaka je platforma označena brojem, a vozač koji svoj automobil želi dozvati čini to pritiskom broja svoje platforma na kontrolnoj ploči.
- Ovo je sustav koji bi mogao pomoći osloboditi centar grada za bicikliste, pješake, zelene površine i pješačke zone, započinje Golub nudeći konkretan primjer Klinike za dječje bolesti Klaićeva koja godinama muku muči s neadekvatnim parkingom. Postavljenjem rotacijskog parkinga u blizinu Klaićeve, dodaje Golub, kirurzi dječje bolnice ne bi morali kružiti po pola sata uokolo tražeći parking i kasniti na operacije, a nakon izgradnje nove bolnice na drugoj lokaciji, što je u planu, sustav se samo preseli na mjesto gdje je potreban.
Posebna je prednost parkirnog “vrtuljka” to što nema opasnosti da će netko zauzeti ili se ubaciti na rezervirano slobodno mjesto jer je ono u zraku. Spajanjem rotacijskog parkinga na mobilnu aplikaciju, kažu Golub i Prlić, što je sljedeći korak u razvoju proizvoda, vozač bi mogao preko pametnog telefona, dolazeći na lokaciju, rezervirati slobodno mjesto, a sustav će sam registrirati približavanje automobila i spustiti rezervirano mjesto kada se automobil nađe ispred.
Sve to proizvod je domaće domišljatosti, točnije inženjera Ivana Gudelja, koji je još 2017. godine ispred šefa Borisa Markoje raširio svoje nacrte i rekao: “Šefe, ovo bi moglo funkcionirati!” Markoja je pristao i cijela je priča krenula, prepričavaju nam Golub i Prlić, dodajući da takvih sustava na svijetu već ima i svi se sastoje od čelične strukture, električnog motora te lanca i zupčanika, ali njihov je poseban po centralnoj osi koja paralelno pokreće dva zupčanika postavljena na suprotne strane, a koji su zaduženi za okretanje automobila.
Zbog toga rješenja cijeli sustav troši manje energije i puno je tiši. Uz to, cijela je konstrukcija modularna, dodaje Prlić, pa je za montažu i demontažu, s četiri radnika, potrebno par dana i može funkcionirati i kao privremeno ili stalno rješenje u rezidencijalnim i poslovnim zgradama, hotelima, bolnicama, shopping centrima, marinama, auto salonima, apartmanima i na javnim gradskim površinama. A po potrebi se dodavanjem novih modula jednostavno mogu dodatno proširiti parkirni kapaciteti. Cijena jednog parkirnog mjesta na rotacijskom sustavu, otkriva Prlić, je oko 10 tisuća eura, ovisno o modelu i opremanju. Zvuči puno, slaže se, ali to je još uvijek jeftinije, brže i jednostavnije rješenje od izgradnje podzemnih garaža.
- Naravno, naš cilj i nije natjecati se s podzemnim garažama, već biti alternativa za one lokacije gdje ima vrlo malo mjesta. Na primjer, apartmani koji moraju zadovoljiti određenu kvadraturu zelene površine na svojim posjedima pa im uvijek nedostaje parkinga. Rotacijski parking, s obzirom na to da je jednostavna građevina, ne treba građevinsku dozvolu, mogu uklopiti kao objekt do apartmana s istom fasadom i jednim ulazom, predlaže Golub iznajmljivačima kako riješiti problem tijesnog dvorišta.
Aleksandar Golub developer u tvrtki Markoja
Ipak, izvorna namjena rotacijskog parkinga je u urbanim sredinama, centrima gradova. Njihov sustav može se povezati s gradskim parkirnim sustavom, ističe Golub, a onda bi se parking naplaćivao istim principom kao i bilo koje drugo parkirno mjesto u gradu. No, u ostvarenju toga plana, kako to već biva, prepriječila ima se jedna birokratska formulacija.
- Kada smo pokrenuli cijelu ovu priču, a mi smo zapravo telekomunikacijska tvrtka, nismo računali da će nam trebati iscrpno arhitektonsko, građevinsko i pravno znanje, prepričava Golub i postavlja nam pitanje znamo li koja je razlika između garaže i parking, javne garaže ili javnog parkinga i gdje bismo svrstali rotacijski parking. Priznajemo, iskreno, ne znamo.
- Kao i sa svakom inovacijom, lokalna uprava, kao ni vi, a bome niti mi, ne zna pripadamo li u kategoriju garaže ili parkinga, pa onda ta interpretacija ovisi od grada do grada, od mjesta do mjesta, ovisno već gdje pitamo, objašnjava Golub. Sve što treba napraviti, predlaže, nije mijenjati zakon, već samo prihvatiti inovativno rješenje i nove tehnologije uklopiti u postojeće propise i tako riješiti gorući problem parkiranja u urbanim sredinama.
To ih ipak neće spriječiti da i dalje razvijaju svoj proizvod. Osim što im je namjera smanjiti promet i gužvu u centrima grada, neće zanemariti ni ekološku komponentu.
- Sve upućuje na to da su električni automobili, kao i car sharing usluge budućnost. Planiramo stoga na rotacijske parkin instalirati punionice za električna vozila i time potaknuti razvoj zelenijih gradova i smanjenja zagađenja, zaključuje Golub. Time bi se smjernice Europske Komisije o količini javnih parkinga opremljenih električnim punionicama mogle lakše ostvarivati.