Industrijska proizvodnja je u srpnju nastavila nizati negativne rezultate i na godišnjoj razini pala je 0,9 posto, dok je u odnosu na prošli mjesec smanjena za 4,9 posto.
Od sedam ovogodišnjih mjeseci proizvodnja je povećana u samo dva, veljači (3,3 posto) i lipnju (3,1 posto), pa je i konačan rezultat za to razdoblje pad od 0,2 posto. Kada se gledaju pojedini sektori, posebno razočaravajućom čini se prehrambena industrija koja je u jeku turističke sezone zabilježila najlošije rezultate. U odnosu na isti mjesec lani smanjena je 4,9 posto, a još lošije prošla je proizvodnja pića s padom od 9,3 posto.
Od 23 djelatnosti prerađivače industrije, čak ih je 12 u srpnju završilo u minusu na godišnjoj razini, a očekivano, najviše su podbacili brodogradnja i kemijska industrija zbog teškoća kroz koje trenutačno prolaze Uljanik, 3. maj i Petrokemija.
Tako je proizvodnja "ostalih prijevoznih sredstava" pala za 51,5 posto, a kemikalija i kemijskih proizvoda za 30,4 posto. Visoke stope pada bilježi i proizvodnja električne opreme (16,7 posto) zatim računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (-13,4 posto), motornih vozila i prikolica (12,5 posto), a pad od 10,3 posto bilježi i rudarstvo i vađenje.
Od sektora koji se dobro drže izdvajaju se tek proizvodnja metala koja je u srpnju povećala proizvodnju u donosu na isti mjesec lani za 28,7 posto, zatim proizvodnja gume i plastike s rastom od 21,5 posto te farmaceutskih proizvoda od 12,4 posto.
Prema očekivanjima analitičara RBA, u ovoj godini će stopa rasta industrijske proizvodnje zabilježiti nešto niže vrijednosti nego lani, "sugerirajući usporavanje i drugu godinu za redom". Za snažnije stope rasta, ističu, potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora.
Slabija potražnja zakočila industriju eurozone u kolovozu
Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone porasle su u kolovozu najsporijim tempom u gotovo dvije godine, zakočene slabijom potražnjom u kontekstu globalnih trgovinskih ratova, izvijestila je u ponedjeljak londonska tvrtka Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u industriji eurozone pao je u kolovozu za pola boda u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 54,6 bodova, najnižu razinu od studenog 2016. godine, utvrdili su u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka.
Time je Markit potvrdio početnu procjenu njegove vrijednosti.
"Proizvodnja u pogonima u eurozoni ponovo je solidno porasla u kolovozu ali su izgledi dodatno prigušeni s obzirom na najslabiji priljev novih narudžbi u dvije godine i pojačanu zabrinutost za prognoze", konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.
"Glavni je razlog usporavanja potražnje u usporedbi sa snažnim tempom rasta u prvom dijelu godine najslabiji rast izvoznih narudžbi u gotovo dvije godine. Dijelom se to može pripisati jačanju eura u odnosu na prethodni dio godine ali kompanije izvješćuju i o naznakama posustajanja potražnje i pojačanoj nesklonosti riziku", dodaje Williamson.
Očekivanja kompanija i dalje su osjetno slabija nego što su bila na kraju prošle i početku ove godine, ističu u londonskoj tvrtki.
"Poslovni optimizam u pogledu predstojeće godine prigušili su zabrinutost zbog trgovinskih ratova i štetan utjecaj carina, te Brexit i ostale političke bojazni", tumači Williams.
Paralelno se produbljuju razlike među vodećim gospodarstvima eurozone, pa su tako aktivnosti u proizvodnom sektoru Nizozemske i Irske dodatno ubrzale u kolovozu. Njemačka i austrijska industrija zadržale su snažan tempo rasta, a solidan rezultat bilježile su Francuska i Španjolska i Grčka.
U Italiji su pak aktivnosti gotovo stagnirale u odnosu na srpanj, što je najslabiji rezultat u dvije godine, utvrdili su u Markitu. (Hina)