Dva važna gospodarska indikatora u kolovozu nisu donijela baš previše optimizma, jer je potrošnja usporila rast, a industrijska proizvodnja pala na godišnjoj razini.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je industrijska proizvodnja, nakon rasta u srpnju od tri posto, pala za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U prvih osam mjeseci, prema sezonski kalendarski prilagođenim indeksima, industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 0,9 posto, a prerađivačka industrija je pritom ostvarila jedva pozitivni plus od 0,5 posto. Značajan pad su u kolovozu ostvarile grupe kapitalnih i intermedijarnih proizvoda, od minus 13 i minus i minus 5,1 posto u odnosu na kolovoz 2018., dok je prerađivačka industrijska pala za 2,7 posto na godišnjoj razini. Snažno je podbacila proizvodnja odjeće (minus 23,7 posto), ali i proizvodnja strojeva i uređaja (minus 21,5 posto) i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (minus 32,8 posto), što i dalje odražava krah domaće brodogradnje. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, te proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica bile su niže za 15,4 posto, odnosno 26,7 posto.
Trgovina na malo je, kao što smo naveli, usporila rast, koji je prema kalendarski prilagođenim podacima realno porastao za 1,2 posto u odnosu na kolovoz 2018. U prvih osam mjeseci 2019. kalendarski prilagođeni promet realno je porastao za 3,8 posto u odnosu na isti period 2018., pri čemu je, kako navode analitičari RBA, očekivano najveći doprinos došao od porast prometa u Nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama. “Iz navedenih kretanja sasvim je izvjesno da trgovina zrcali i potvrđuje da će osobna potrošnja dati najveći doprinos rastu brutodomaćeg proizvoda.
Uslijed povoljnih trendova na tržištu rada, rasta kreditne aktivnosti i povoljnih očekivanja (koja će ohrabriti i najavljena porezna rasterećenja) promet bi i u narednim mjesecima trebao bilježiti rast, ali ipak uz nešto skromnije stope rasta”, ističe se u njihovoj analizi. Kad je riječ o trendovima u industriji, oni naglašavaju da i se u nastavku godine može očekivati nestabilnost kod Tog indikatora, ali da i dalje ostaju pri ocjeni da će u 2019. potrošnja zabilježiti pozitivnu stopu, na razini od 1,5 posto. Pritom dodaju kako će usporavanje glavnih hrvatskih trgovinskih partnera i još uvijek niska konkurentnost ograničavati snažniji rast, a da će pozitivan poticaj i dalje dolaziti od domaće potražnje za industrijskim proizvodima.