Smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz samo nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju pršuta. Godišnje se u Hrvatskoj potroši 700 tisuća komada, a proizvedemo 350 tisuća, što otvara prostor za razvoj i unaprjeđenje domaće pršutarske proizvodnje, istaknuto je na Danima hrvatskog pršuta, koje je četvrti puta organizirao Klaster Hrvatskog pršuta, a koji su se ove godine održali u Dubrovniku. Prema podacima Klastera u protekle četiri godine proizvodnja pršuta u Hrvatskoj narasla je 40 posto.
Na Danima hrvatskog pršuta započela je i provedba projekta Ministarstva poljoprivrede Dani zaštićenih hrvatskih proizvoda kojim se želi ukazati na važnost zaštićenim proizvoda.
“Sama zaštita proizvoda nema velike koristi bez edukacije potrošača što ta zaštita uistinu znači i koji trud stoji iza takvih proizvoda. Potreban je angažman svih nas u lancu od polja do stola kako bismo educirali tržište i postigli puni efekt zaštite proizvoda, a to je prepoznatljivost i pravilno vrednovanje naših pršutarskih brendova s ciljem razvoja gospodarstva“, zaključio je Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta.
Edukativna predavanja i radionice te okrugli stol Uloga znanosti u proizvodnji pršuta i suhomesnatih proizvoda, ukazali su i na važnost zadržavanja tradicionalnog načina proizvodnje uz primjenu suvremenih tehnologija. Helga Medić, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu govorila je o novim dosezima tehnologije u proizvodnji pršuta u Europi i svijetu s naglaskom na nove trendove u tehnologiji soljenja, sušenja, dimljenja i zrenja. Kazala je kako je inicijativa da se smanjuje količina soli, no sol je najvažniji konzervans pa bi njezino smanjenje ispod 4,5 posto bilo upitno i rizično.