Zbunjuje vas novo, digitalno doba u koje smo ušli? Pokušavate razumjeti digitalnu ekonomiju i kompanije-platforme te kako funkcionira njihovo tržište i što donosi „sharing economy“ ? Koji su dometi i značenje financijske invencije od koje su mnogi stvorili pravo bogatstvo - kriptovalute, poput bitcoina? Vidite da se sve oko nas mijenja, da tehnologija utječe na izborne procese, transformaciju države, poziciju građana i njegovih prava? Čini vam se da su tehnološke kompanije poput Facebooka i Googlea - koje drmaju svjetskim burzama te su s trona svrgnule najveće kompanije industrijskog doba - već postale i moćne političke organizacije?
Sinoć je u Zagrebu promoviran svojevrsni udžbenik za snalaženje u šumi novih koncepata i virtualnih čuda, štivo za razmišljanje, ukoliko ne želite biti samo digitalni konzument. Knjiga je to „Besplatno“ (izdavač Naklada Jesenski i Turk), čiji je podnaslov Uvod u političku ekonomiju digitalnog doba, a radna joj je hipoteza: nastupa kraj ideologije tržišta kakvog poznajemo.
Na čak 15 stranica pobrojana je nabujala svjetska literatura koju je autor Željko Ivanković konzultirao. Bivši dugogodišnji urednik časopisa Banka, koji je doktorirao filozofiju politike na Australskom nacionalnom sveučilištu, u posljednje se vrijeme posvetio istraživanju digitalne transformacije i knjiga je rezultat toga. Na predstavljanju su o novom digitalnom dobu, razlikama i sličnostima u odnosu na industrijsko doba, utjecaju na ekonomiju i svakodnevicu, govorili ekonomist Ivo Bićanić, filozof Žarko Puhovski i direktor-partner u zagrebačkoj agenciji 404 specijaliziranoj za digitalno doba Nikola Vrdoljak. S obzirom na različitost njihovih pogleda, jasno je da je knjiga „Besplatno“ dobrodošlo štivo. Uostalom, kako kaže autor: „Stalna je diskusija jedna od osnovnih kulturoloških karakteristika digitalnog doba.“
Ivanković u tri velika poglavlja analizira što se događa s tržištem i tvrtkama, kako se mijenja gospodarstvo ali i naš život, od novih etičkih dilema, preko načina stjecanja znanja sve do digitalne politike, pri čemu je pojava Donalda Trumpa, kaže autor, višestruko ilustrativna za razumijevanje transformacije politike u digitalnom dobu.
Jednu pak od etičkih dilema koju Ivanković navodi donose nam samovozeći automobili. Što će biti kada uđu u javnu upotrebu? Jeste li se pitali o tome? Američko Ministarstvo transporta objavilo je niz uputa o kojima moraju voditi računa proizvođači i vlasnici automobila bez vozača. Primjerice, proizvođači moraju vrlo jasno objaviti koje će pravilo slijediti automobil ako je pred njim izbor hoće li prvenstveno štititi svog putnika i sebe ili će rizik štete i nesreće preuzeti na sebe, a pod svaku cijenu izbjeći da ošteti druge.
- Odluči li se proizvođač da njegov automobil štiti prije svega svoje putnike, to znači da na ulicu pušta potencijalnog 'ubojicu' koji u nekim okolnostima neće prezati ni pred gaženjem pješaka na pješačkom prijelazu. (…) Objavi li pak proizvođač da će automobil pokušati odvagnuti može li pokušati proći samo s oštećenjima, skrećući s ceste, malo će koji putnik sjesti u tako nesiguran taksi bez vozača. I što ako se nesreća dogodi, hoće li se ispitivati odgovornost proizvođača, vlasnika automobila, u nekim situacijama može biti odgovoran i putnik, ili će se dopustiti mogućnost da je neku odluku donio automobil sam, i to ispravno ili pogrešno? Prema nekim tumačenjima, ne uzme li se u obzir i ta posljednja mogućnost to bi moglo usporiti razvoj i primjenu automobila bez vozača - piše Ivanković, dodajući kako to ni izbliza nije jedini problem zbog kojeg je nekolicina velikih kompanija, Google, Facebook, Amazon, IBM i Microsoft potkraj 2016. godine osnovala Partnerstvo za umjetnu inteligenciju, savjetodavno tijelo koje će raspravljati etičke i moralne dileme digitalnog doba.
- Prema kojem se god pravilu bude ravnao automobil bez vozača ili digitalni asistent, to će uspostaviti granice i obrasce tržišta na kojima se pojavljuju - zaključuje autor. Nadovezuje se to na širu pojavu o kojoj piše u knjizi, napuklinama u procedurama prema kojima su organizirana današnja tržišta inovacija, financija, rada…
Na kraju ovog prikaza, objašnjenje naslova knjige, „Besplatno“. Autor smatra da je najznačajniji fenomen digitalne ekonomije upravo rast netržišne besplatne razmjene, razmjene koja nije presudno posredovana cijenom, a to snažno transformira ekonomiju, poručuje.
Rast dostupnosti besplatnih usluga je, objašnjava, u potpunoj suprotnosti s paradigmom koja dominira u industrijskom dobu, a „često odjekuje u sloganu da 'nema besplatnog ručka'“.
Što se tu sve zbiva još nije definirano, a pitanje je jesu li informacije besplatne ili ih tek netko drugi plaća.
- Internet se inicijalno razvijao kao oblik kooperativne proizvodnje, a Linux i Napster su analitičari izdvojili kao tipične primjere kasnijeg razvitka. Obrasci nastali iz tih iskustava uključeni su i u funkcioniranje komercijalnih platformi. (…) Tvrtke digitalnog doba osnovnu sirovinu, informacije, prikupljaju iz okruženja besplatno, a u prodaji se koriste informacijskom asimetrijom za prikupljanje monopolne rente - piše Ivanković.
U zaključnim opaskama konstatira kako je informacija moć, a ostaje otvoreno pitanje prava na komercijalizaciju besplatne informacijske sirovine.
Evo što, primjerice, kaže o Uberu i informacijama koje ima.
- Uber u potpunosti kontrolira podatke o potražnji i ponudi prijevoza taksijem i time stječe monopolnu rentu. To otvara i pitanje pripada li dio monopolne rente vozačima. Vozači Ubera ponegdje su se već organizirali i traže da im se otvori algoritam kojim se raspoređuju vozači i određuju cijene ne bi li i oni mogli organizirati svoje vrijeme i interes za vožnju. U tom slučaju oni se pozivaju na činjenicu da su oni izvor informacija koje Uber obrađuje - piše Ivanković.
Platforme, od Amazona i Bookinga do Googlea i Facebooka, u diseminaciji poslova i pozicija na svojim stranicama mogu favorizirati neke korisnike, a da drugi to ne znaju.
- Zato se od njih zahtijeva da otvore algoritme javnosti ili barem svim korisnicima - objašnjava autor.
Rasplet oko toga kao i cijelog tržišta digitalnog doba slijedi, bit će zanimljivo i napeto, a pratit ćemo ga uživo, uglavnom online.