Je li zaista moguće da se pulsko brodogradilište Uljanik nakon svega ipak digne iz mrtvih, a ako je ta seansa moguća, po koju cijenu? Stečajni upravitelj Uljanika d.d. Damir Majstorović danas će pred Gradskim vijećem Pule izložiti osnove plana oživljavanja na tematskoj sjednici, za koji nam tvrdi da bi vjerovnicima, a to su najvećim dijelom država i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), u konačnici donio daleko više novca od naplate preko likvidacije.
“Izradio sam grube, temeljne osnove mogućeg stečajnog plana. Odluče li se vjerovnici za njega, dobili bi barem 20 milijuna eura više nego da se ide u prodaju brodova u stanju u kojem su oni sada”, uvjeren je. Osnove plana dio su njegova izvještaja za skoro ročište na Trgovačkom sudu u Pazinu, a njime se predviđa osnivanje novog trgovačkog društva Uljanik Nova, u koje bi kao temeljni kapital ušla imovina Uljanika d.d. u stečaju i Uljanik Brodogradilišta d.d. u stečaju.
Namirenje
“Ovakav scenarij predviđa da se razlučni vjerovnici Republika Hrvatska, Ministarstvo financija i HBOR odreknu, odnosno odgode namirenje prodajom i unovčenjem brodova u gradnji Uljanik 514, Uljanik 526, Uljanik 527 i Uljanik 531, te svoja razlučna prava pretvore u vlasničke udjele u novom društvu”, stoji u Majstorovićevu planu koji nam je poslao. Također, vjerovnici Uljanik Brodogradilišta d.d. trebali bi se odreći namirenja iz prodaje strojeva i opreme te svoja potraživanja pretvoriti u vlasničke udjele u novom društvu.
Za njegovu računicu su pritom posebno važna dva poluzavršena broda koja su u Uljanikovoj stečajnoj masi i u visokom stupnja dovršenosti (i za koje tvrdi da postoji više zainteresiranih kupaca koji s nestrpljenjem čekaju sudski rasplet): jedan je za prijevoz automobila (novogradnja 514), a drugi za prijevoz žive stoke (novogradnja 526). Ta dva broda sada su, kaže nam Majstorović, procijenjena na oko 25-26 milijuna eura, a njihova početna cijena na dražbi morala bi biti na daleko nižoj razini.
Odluku o tome što će se zbiti, je li Majstorovićev stečajni plan održiv ili je Uljanik za likvidaciju, donijet će vjerovnici na ročištu zakazanom za 6. rujna u Pazinu.
Pod pretpostavkom da u Vladi postoji politička volja da se pruži nova šansa Uljaniku (prošlog je tjedna takva šansa naznačena za riječko brodogradilište 3. maj, najavom davanja kreditnog jamstva), postavlja se pitanje s kojim bi novcem pulsko brodogradilište financiralo poslovanje i kako bi opstalo nakon što završi i proda započete brodove.
Dokapitalizacija
Majstorović optimistično smatra da se do obrtnog kapitala može doći dokapitalizacijom za koju bi mogli biti, među ostalima, raspoloženi istarski gradovi i općine, a također i veći dioničari koji su zainteresirani za kupnju brodova. Kao treću varijantu navodi da se vjerovnici II. višeg isplatnog reda, dobavljači, odreknu dijela namirenja koji bi im ostao od isplate za brod jaružalo koji je trenutno na aukciji, te da to uđe u temeljni kapital društva Uljanik Nova.
“Iz navedenog iznosa bi vjerovnici II. višeg isplatnog reda mogli namiriti 1-2 posto svojih potraživanja, što im sigurno ne bi mnogo pomoglo u daljnjem poslovanju, dok bi Uljanik Nova na taj način riješila pitanje obrtnog kapitala do unovčenja brodova”, konstatira Majstorović.
Stečajni plan
Što je tu za državu? Kao prvi razlučni vjerovnik na brodovima u gradnji te kao najveći stečajni vjerovnik, ostvarila bi potencijalno daleko veći povrat novca danog za jamstva.
“Maksimalni iznos koji bi Hrvatska mogla ostvariti kroz prodaju brodova u stečajnom postupku iznosi između 15-16 milijuna eura, dok bi razlika u cijeni samo na gradnji Uljanik 526 mogla dosegnuti oko 20,000.000 eura. Naravno, radi se samo o temeljima za stečajni plan koji bi u slučaju da temeljem njega skupština vjerovnika naloži stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana bio detaljno obrađen uz pomoć stručnjaka ekonomske i pravne struke i u sinergiji s Uljanik Brodogradilište d.d. u stečaju”, zaključuje Majstorović.
Ono što ne spominje jest to da je brod za prijevoz automobila, novogradnja 514, koji je u stečajnoj masi Uljanika, građen u Rijeci i sada je važan dio plana za opstanak riječkog bodogradilišta 3. maj koji sastavlja direktor Edi Kučan. Inicijalno je taj brod bio ugovoren po cijeni od 46 milijuna eura, a sada je navodno na oko 80 posto dovršenosti. “Jasno je da isti brod ne može biti u dva portfelja”, kaže nam Kučan, ali odbija komentirati budućnost riječkog škvera bez njega. Napominje, međutim, da ga je u svoj plan uključio na osnovi naputka iz Vlade te da je odluka o raspletu na državi.
Miletić: Likvidacija nije i ne smije biti opcija
Pulski gradonačelnik Boris Miletić poručuje kako smatra da ima i vremena i prilike za Uljanik te da likvidacija nije i ne smije biti opcija.
“Da Uljanik još uvijek ima šansu potvrđuje i činjenica da postoje zainteresirani poslovni partneri koji su spremni uložiti sredstva i nastaviti graditi brodove u Puli pa prema tome od Vlade očekujemo da čim prije s njima sjedne za stol i započne pregovore. Vremena za čekanje više nema”, odgovorio je na naše pitanje uoči tematske gradske sjednice o Uljaniku. Predloženi stečajni plan smatra dobrim I zato što predviđa zapošljavanje od 400 do 500 radnika i kooperanata. Naravno, Grad Pula nema nikakvih nadležnosti odlučivati o nastavku rada Uljanika.