Oglasili se fondovi

I mirovinci su protiv Pavićeve reforme: 'Svi trebaju imati pravo na dodatak od 27 posto'

Prema Pavićevu prijedlogu, pravo na dodatak od 27 posto država bi sada dala samo onima koji ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup
Marko Pavić, ministar rada i mirovinskoga sustava
 Neja Markičević / CROPIX

O kontroverznom prijedlogu mirovinske reforme koji je iznio ministar Marko Pavić napokon su se jučer oglasili predstavnici četiri obvezna mirovinska fonda, poručujući da i štediše iz drugog mirovinskog stupa imaju pravo na dodatak od 27 posto te da će oko reforme uskoro imati i svoj prijedlog.

- Nije dobro da građani koji štede u drugom stupu imaju drugačija, odnosno manja prava od drugih građana Republike Hrvatske. Smatramo da svi trebaju imati pravo na dodatak od 27 posto - rekla nam je Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Dodala je kako je smisao štednje u drugom stupu, kao i cijele mirovinske reforme da se osiguraju veće mirovine u budućnosti te vjeruje da će u razgovorima s ministrom naći kvalitetnije rješenje od predloženog. Šefovi fondova nisu bili raspoloženi za iznošenje detalja, a Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste plavi OMF-a, rekao nam je da izračune još rade te da bi ih za desetak dana mogli prezentirati ministru.

Saborski zastupnici SDP-a i HSU, Peđa Grbin i Silvano Hrelja, najavili su u međuvremenu da će tražiti ocjenu ustavnosti članka 3. Zakona o dodatku na mirovinu.

- To je diskriminirajuća odredba po dobi prema rođenima nakon 1962. godine, koji nisu imali pravo izbora i za godine uplate u 1. mirovinski stup nemaju dodatak od 27 posto - poručio je Hrelja.

Prema Pavićevu prijedlogu, pravo na dodatak od 27 posto država bi sada dala samo onima koji ušteđevinu iz drugog stupa prenesu u prvi stup, odnosno u državni proračun, što ekonomski analitičari koje je Jutarnji ovaj tjedan kontaktirao smatraju demontažom mirovinske reforme započete 1999. godine budući da će se većina građana, kako bi ostvarila veće mirovne, odlučiti za “prebacivanje”. S takvim rješenjem problem imaju i koalicijski partneri u Vladi kojima, kako prigovaraju, cijela stvar nije bila prethodno prezentirana, a čini se čak ni HDZ-ovim stranačkim tijelima.

Ministar Pavić je, doduše, objavio da ne planira nacionalizaciju drugog mirovinskog stupa, nego čak i njegovo jačanje - povećanjem izdvajanja u njega za 0,5 posto od 2020. i još 0,5 posto od 2022. godine - ali to nije zaustavilo negativne reakcije. Time bi izdvajanje za drugi stup postupno poraslo sa sadašnjih pet na šest posto.

To bi moglo pomoći mlađoj generaciji, ali ne i onima koji će u mirovinu u idućih 15 godina. Oni će imati u prosjeku 16 posto niže mirovine od sadašnjih osiguranika koji su bili samo u prvom stupu ako ne dobiju dodatak. Razlog nižih mirovina je prekratko vrijeme ulaganja i premali iznos koji se izdvajao za drugi stup.

Postavlja se pitanje čine li aktualni prijedlozi ministra Pavića zapravo ranjivim cijeli mirovinski sustav, vraćajući naglasak na generacijsku solidarnost. Odgovor je dvojak. Budući da ministar istodobno predlaže i produljenje radnog vijeka na 67 godina, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva (RMOD), Željko Bedenic, ocjenjuje da će to sustav učiniti stabilnijim. S druge strane, mogućnost povratka u prvi stup oslabit će njegovu održivost.

- Ta održivost sustava generacijske solidarnosti zapravo je najveće pitanje koje bi svatko od sadašnjih i budućih umirovljenika trebao postaviti sebi prilikom ocjene ranjivosti. Jesmo li mi nacija mlade i orne radne snage koja će nam uplaćivati u prvi stup kad mi više nećemo moći? Koliko bi naša djeca trebala izdvajati u prvi stup da bismo mi imali adekvatne mirovine? Kolika je ranjivost sustava prema najavama izmjena zakona, ne ovisi samo o alternativi biranja 1. i 2. stupa, nego ponajprije o demografskom i ekonomskom stanju nacije. U zemlji u kojoj očekujemo svakog trećeg starijeg od 65 godina u sljedećih 30-ak godina, u kojoj je financijsko bogatstvo iznad prosjeka EU, ali tekuća likvidnost prosječnog Hrvata na dnu, morali bismo polako zaboravljati na institut solidarnosti, a posvetiti se individualnoj štednji - smatra Bedenic.

Investitor Nenad Bakić, na svom je blogu jučer objavio grafikon koji ilustrira problem koji se mirovinskom reformom pokušava riješiti, a to je zapravo rupa u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ona je u prošloj godini iznosila 18,3 milijarde kuna, a do 2020. mogla bi dogurati do 19,2 milijarde kuna.

Mirovina manja od 100 do 400 kuna

Izračunali smo koliko bi novca primala žena koja 2025., odnosno 2030. godine ide u mirovinu, država joj prizna 27 posto dodatka na mirovinu iz prvog stupa, a ona pritom zadrži svoju kapitaliziranu štednju u drugom stupu. Računamo da je ta žena u dobi od 64 godine, s 35 godina radnog staža i primala je 35 posto prosječne hrvatske plaće.

U 2025. godini ona bi s dodatkom primala mirovinu od 3091 kunu, a u 2030. godini od 3581 kunu. (Prema Pavićevu rješenju, 2025. bi primala 2737, a 2030. 3184 kune).

Žena koja je u dobi od 64 godine, s 35 godina staža i primala je prosječnu hrvatsku plaću, u 2025. primala bi 3610 kuna mirovine, a u 2030. godini 4355 kuna. (Prema Paviću: 2025. primala bi 3583 kune, a 2030. 4169 kuna).

U oba bi slučaja žena, dakle, primala veću mirovinu ako se njezina prava izjednače s pravima umirovljenika koji sada primaju dodatak od 27 posto, a nisu morali ući u drugi mirovinski stup.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 16:05