Dobili dozvolu

Hvarski turistički projekt za milenijalce? Investitor: 'Traži se posebnost, a ne elitizam'

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

10.12.2018. u 10:37

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

10.12.2018. u 10:37

Aalto / Aalto

Daniel Truchi, francuski bankar i investitor, upravo je dobio građevinsku dozvolu za gradnju luksuznog hotela u Uvali Maslinica na Hvaru, vrijednost investicije 30 milijuna eura (render za hotel na Hvaru)

Jedan od najatraktivnijih turističkih projekata u Uvali Maslinica na Hvaru upravo je dobio građevinsku dozvolu za gradnju hotela sa 50 ključeva. Izvođač radova križevačka tvrtka Radnik kreće u izgradnju hotela, koji bi trebao biti dovršen do kraja 2019. godine. Vrijednost investicije iznosi blizu 30 milijuna eura, a investitor je tvrtka Hvar Star Residence iz Splita iza koje zapravo stoji francuski ulagač i bivši najbolji svjetski bankar za 2009. godinu Daniel Truchi.

Zanimljivo je da je zemljišni kompleks u uvali Maslinica kod Staroga Grada na Hvaru površine 90.000 četvornih metara bio u prostornim planovima ucrtan kao mješovita zona, koja je uz hotel predviđala gradnju apartmana i stanova, da bi prije dvije godine dio u vlasništvu francuskih investitora bio prenamijenjen u samo turističku zonu. To je obrnuta praksa od one na koju smo naviknuli u Hrvatskoj. Takva prenamjena smanjila je vrijednost zemljišta za nekoliko puta, a, naravno, produljila je značajno i rok povrata investicije. Tako je povrat investicije u ovom slučaju planiran u roku od 15 do 17 godina. Toliki je inače i europski prosjek jer se investicije u hotele s pet zvjezdica ne mogu vratiti u kratkom roku.

Radi se, kako nam otkriva Zoran Pejović, voditelj projekta, o jednoj od najskupljih investicija po smještajnoj jedinici u Hrvatskoj. Znači, ulaže se oko 500.000 eura po smještajnoj jedinici, što bi po nekakvim pravilima hotelskog biznisa značilo da bi prosječna cijena noćenja trebala biti 500 eura. Koliko je poznato u Hrvatskoj, izuzmemo li neke male projekte, toliku je investiciju po smještajnoj jedinici imao samo Hotela Alhambra u Malom Lošinju. Prema najavama, blizu tom iznosu je i Hotel Park u Rovinju. Poskupjele su, naime, cijene izgradnje jer je malo tvrtki, ali su se i podignuli standardi.

Osamljeni dragulj

Projekt u uvali Maslinica razvija se već desetak godina, a prije dvije godine nekadašnji francuski bankar Daniel Truchi, koji je posljednjih sedam-osam godina privatni investitor, krenuo je u ovaj projekt. Kupio je, dakle, zemljište te ulaže u razvoj projekta. Truchi je dobar dio karijere, slično kao i Zoran Pejović koji mu vodi hotelsko razvojni dio projekta, proveo u Aziji.

“Moje je mišljenje da nije pogriješio jer je uvala Maslinica dragulj. S jedne strane je dovoljno osamljena, a s druge strane Stari Grad je jako perspektivna destinacija. Projekt ima dvije faze. U prvoj razvijamo prvi hotel sa 53 ključa od kojih je 50 soba, a tri su depandanse koje će biti poput tri vile. Osim toga, gradit će se wellness i spa u posebnoj građevini, čija će površina iznositi 600 četvornih metara. Kategorija je pet zvjezdica, a sve će jedinice imati barem 25 posto viši standard od propisanog. Najmanje smještajne jedinice imat će površinu 42 četvorna metra, a bit će ih i onih od 120 četvornih metara”, pojašnjava Zoran Pejović.

Pejović kaže da je osnovna ideja i želja da se koliko je moguće više sačuva okoliš. Hotel je iz tog razloga uklopljen u krajobraz i ambijent. “Naš cilj je da se usmjerimo prema organskim standardima. To kod nas nije toliko lako jer su propisi vrlo zahtjevni. Primjerice, kod održavanja bazena mi namjeravamo koristiti ozonske pročistače, a ne klor. Zato moramo postići dogovor s inspekcijama. Ne želimo koristiti klasična, nego organska sredstva za pranje. Nastojat ćemo što je moguće manje biti agresivni prema prirodi. Neke druge stvari su manje problematične, tako da će posteljina biti od organskih materijala, nećemo uopće koristiti plastiku za jednokratnu upotrebu”, nabraja Pejović.

Zoran Pejović sada ima funkciju razvojnog direktora hotelijerstva. Posao mu je osmisliti hotelski program i plan za prodaju i marketing. Osim toga, mora osmisliti i uskladiti organizacijsku strukturu, zaposliti radnike i trenirati ih kako bi hotel pripremio za tržišnu utakmicu.

Projektant je splitska tvrtka Aalto Tomislava Alujevića koja će voditi i poslove nadzora. Projekt uz Zorana Pejovića još razvijaju Mija Jug Dujaković koja koordinira projekt te interijer dizajnerica iz Pariza, ali i brojni drugi kooperanti i partneri.

“Ovo je francusko-hrvatska priča. Poštuju se ideje i cilj je realizirati projekt kojim ćemo se svi skupa ponositi. Meni je ovo važan projekt i ponosan sam što imam prilike sudjelovati u njemu. Iako me javnost poznaje više po ugostiteljsko-gastronomskim projektima, ja sam u stvari hotelijer. Završio sam studij hotelskog menadžmenta u Dubrovniku. Radio sam u Kini, Indiji, SAD-u, Crnoj Gori... Moglo bi se reći da mi je ovo kruna dosadašnje karijere. Dakle, u ovom slučaju razvijamo projekt po našim zamislima, i to projekt koji nije dio nekog velikog lanca u kojem su mnoge stvari unaprijed zadane”, kaže Pejović.

Pejović kaže da ovako nastoje postaviti novu razinu, odnosno visoku ljestvicu u dalmatinskom hotelijerstvu. “Srednja Dalmacija je malo zaostajala u tom dijelu, ali očigledno interes raste za takvom vrstom ponude. Na Hvaru je jako važno da Sunčani Hvar podiže razinu usluge. Nama je, doduše, namjera podići to na još veću razinu. Stari Grad se donekle promatrao kao ulazna luka na otok Hvar, ali je to jako vrijedna i perspektivna destinacija. Možda jednako kao i sam Hvar”, kaže Pejović.

 

Nedostaje aviolinija

U planu je proizvoditi i kozmetiku koja će se temeljiti na mirisima bilja otoka Hvara. “Jedan renomirani hrvatski proizvođač kozmetike koji proizvodi organsku kozmetiku proizvodit će posebnu liniju za naše potrebe. Zašto je ovo bitno? Kada pije vino ili sok ili kada koristi bilo što u hotelu, po mirisima i okusima gost mora znati da je na Hvaru. Nije potrebno da mu na tanjuru piše ime hotela da bi znao gdje se nalazi”, objašnjava nam naš sugovornik.

Prvih nekoliko godina sigurno je da hotel neće biti otvoren čitavu godinu. “Problem su aviolinije. Priželjkujemo realizaciju ideje o otvaranju otočne zračne luke. Nažalost, projekt s hidroavionima je propao. Unatoč nekim nedostacima to je bio potreban i važan projekt. Što se tiče aviolinija, očekujemo da će se one povećati značajnije nakon dogradnje Zračne luke Split i Brač”, kaže Zoran Pejović.

Druga faza projekta još nije do kraja definirana i u fazi je projektiranja. Planirana je gradnja još jednoga manjeg hotela. To bi trebao biti još ekskluzivniji projekt. “Prostor i okoliš će biti uređen na način da bude neprimjetan prijelaz između vanjskih i unutarnjih prostora. Uvala Maslinica je savršena lokacija, Stari Grad sa svojom arhitekturom i poviješću je savršen, Ager je sam po sebi atrakcija... Hrvatska ima određene probleme. Nema dovoljno aviolinija, hotela visoke kategorije... Recimo, na sajmu u Marrakechu upoznao sam njemačku agenticu koja je specijalizirana za ekskluzivnije goste s njemačkog govornog područja. Ona je oduševljena Hrvatskom, ali je rekla da je šteta što nemamo što ponuditi njezinim gostima. Jednostavno moramo raditi na tome. To nije luksuz poput onog u Dubaiju, mi se možemo i moramo pozicionirati u luksuzu kreiranja usluga. Nemamo baš puno iskustva, ali vjerujem da bi ovaj naš projekt mogao povući za sobom još neke, a samim tim i hrvatski turizam u tom smjeru”, smatra naš sugovornik.

Komfor se danas podrazumijeva

Projekt u uvali Maslinica se, prema mišljenju Zorana Pejovića, ne može uspoređivati ni s jednim u Hrvatskoj, iako kaže da ima projekata sa sličnim idejama. “Mi želimo ući u zonu ili nišu luksuznog organskog, iskustvenog hotelijerstva. Dakle, ne ciljamo luksuz u tradicionalnom smislu te riječi, gdje su najpoznatije svjetske trgovine, zlato, sjaj... Ciljamo na goste svih dobnih skupina, ali razmišljamo i o milenijalcima koji uskoro postaju najbrojnija dobna skupina na svijetu i o luksuzu na način na koji ga oni traže i zamišljaju ili, još dalje, onako kako ga traže generacije koje dolaze. Oni traže luksuz kroz iskustvo. Tu je jako važna i komunikacija s djelatnicima. Nemamo namjeru imati tihi servis. Ne želimo da nam djelatnici budu posluga, nego će biti trenirani na način da gostu prenesu iskustvo. U tom dijelu mi kao tim imamo dosta iskustva. Hvarani će imati prigodu prezentirati gostima nešto što je dio njihove povijesti i njihovih navika i običaja. Autentično ne može biti ništa osim ljudi. Samo ljudi mogu biti autentični. Želim da oni gostima prenesu iskrenu emociju. To je taj luksuz, jer je danas turizam postao moderna religija. Turizam raste brže nego svjetska stopa BDP-a. Jedanaest posto radnika zaposleno je u turizmu. Luksuzni segment turizma raste još brže, a mi imamo veliki potencijal. Samo treba mnogo malih detalja postaviti na mjesto. Od načina kako se prezentiramo, preko dočeka, prijema, samog očekivanog komfora... Više se nema što pričati o komforu jer se to podrazumijeva. To je osnova i na tome se ne radi razlika”, pojašnjava Zoran Pejović.

Luksuz preživljava

Razlika prema njegovu mišljenju može nastati samo u kreiranju posebnih iskustava. Ta iskustva, kako dodaje, ne samo da se ne mogu kopirati, nego se ne mogu ni unaprijed opisati, isplanirati. “Sve to zahtijeva jednu visoku razinu treninga, ali i slobodu da zaposlenik može odvesti gosta, recimo, u maslinik, aromatični park ili voćnjak te mu sve to pokazati. Sve male priče želimo povezati u jednu. Naravno da ćemo imati dva bazena, da će neke sobe imati privatne male bazene, taj spa centar... ali to samo po sebi ne može napraviti razliku”, kaže naš sugovornik.

U hotelu je planiramo u sezoni imati 90 radnika, što znači dva čovjeka po sobi. “Istina, teško je naći radnike kakvi će nama trebati, ali dobro znam da ljudi kada prepoznaju pravi projekt žele biti dio njega. To sam osobno doživio više puta. Ljudi žele učiti i biti dio nečega velikoga. K nama će tek doći veliki hotelski lanci, a tu će se tražiti educirani radnici. Očekuje nas pravi hotelski bum u sljedećih pet do deset godina. Na taj način će se stvoriti nova generacija hotelijera, a taj posao neće nestati u procesu digitalizacije i automatizacije. Moderna tehnologija navodno će smanjiti broj radiologa, kirurga, pilota, vozača automobila, ali hotelijerstvo neće nestati. Traži se posebnost, a ne elitizam i tu posebnost su gosti spremni platiti”, pojašnjava Zoran Pejović.