Ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat u srijedu će održati sastanak u Ministarstvu financija s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca na temu mogućih mjera kojima bi se pokušalo pomoći poduzetnicima koji se nađu u problemima zbog krize uzrokovane širenjem koronavirusa, potvrdili su nam u HUP-u i iz Ministarstva financija.
Ta ja udruga poslodavaca prije tjedan dana javno pozvala Vladu da hitno sazove sastanak kako bi se usuglasile provedbe mjera kojima će se očuvati radna mjesta, a za srijedu je dogovoren prvi takav sastanak. Doduše, Zdravko Marić u svom stilu “spušta loptu na teren” rekavši nam da se radi o sastanku “na temu utjecaja koronavirusa na gospodarstvo”.
Tvrd pregovarač
Dakle, ministar financija će očigledno biti tvrd pregovarač kada su stimulativne mjere za gospodarstvo i radna mjesta zbog koronavirusa u pitanju. Odnosno, nastojat će zaštiti državni proračun od povećanja deficita koliko god to bude moguće. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić nam je tim povodom kazao kako je hrvatsko gospodarstvo značajno izloženo uvozu te da je velik broj poduzetnika u prerađivačkoj industriji uključen u dobavne lance s više subjekata i zemalja.
“Zbog kašnjenja ili obustave isporuka repromaterijala, odnosno dijelova, raste vjerojatnost da će neki poduzetnici biti prisiljeni prekidati proizvodnju, a za diverzifikaciju dobavljača i logističkih operacija nužno je duže vrijeme. Po uzoru na dobru praksu Italije i uvažavajući obuhvat postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predlažemo da se kreiraju nove, interventne mjere za očuvanje radnih mjesta”, rekao nam je Majetić, dodajući da je HUP već predložio isplaćivanje potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme.
Jednako tako, HUP traži i da država financira 80 posto iznosa plaće radnika “na čekanju”, kao što je to slučaj u Italiji, tijekom trajanja ove krize. Uz to, poslodavci smatraju da bi se trebale ukloniti moguće prepreke u povlačenju pomoći zbog ograničenja koje nosi potpora malih vrijednosti te predlažu da se u državnom proračunu rezerviraju dostatna sredstva radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti zbog koronavirusa.
Njemačka prva
“S obzirom na rizik uvođenja ograničenja kretanja, odnosno neizvjesnost razvoja situacije i trajanja epidemije, ukazujemo da bi to moglo imati negativan utjecaj na likvidnost poduzetnika te vas pozivamo da već sada pripremite izvore kojima će se osigurati potreban obrtni kapital za premošćivanje eventualnih problema s likvidnosti”, stoji u zahtjevu poslodavaca. Davor Majetić pritom napominje kako Vlada treba imati A, B i C scenarij u odnosu na dužinu i dubinu krize, s tim da bi onaj najgori scenarij, koji podrazumijeva trajanje krize i tijekom ljeta, morao sadržavati odgodu plaćanja kredita ili poreznih obveza za one turističke djelatnike, hotele i iznajmljivače koji su investirali ili unaprijed dogovorili aranžmane i kupnje i trpjet će financijske štete zbog nerealizacije tih ugovora.
Francuska i Italija traže od svojih banaka da privatnim i pravnim osobama omoguće odgodu plaćanja kredita, a od Europske središnje banke da ublaži standarde koji se odnose na bilančno tretiranje loših, teško naplativih kredita. Međutim, prema pisanju Financial Timesa, Europska središnja banka za sada ne gleda blagonaklono na takvu mjeru jer je veliki broj banaka, posebno talijanskih, još uvijek u lošem stanju, vidajući rane od prošle krize.
Od većih država prva je mjere za pomoć gospodarstvu najavila Njemačka, koja će ukupno 12,4 milijarde eura investirati u projekte okrenute budućnosti, poput modernih prometnica, dostupnog stanovanja, digitalne strategije i umjetne inteligencije. Vladajuća koalicija odlučila je povećati beneficije radnicima zbog skraćenog radnog vremena.
Moratorij
Slovenija je najavila paket spasa u iznosu od 998 milijuna eura. On uključuje povoljnije kreditne linije, odgodu plaćanja poreza na 24 mjeseca ako tvrtka dokaže da je u problemu zbog problema koje imaju poslovni partneri ili dobavljači, subvencije za poduzetnike koji smanje broj radnih dana u tjednu te olakšice za rad od kuće.
Hrvatska udruga banaka (HUB) razmatra uvođenje moratorija na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje državne jamstvene sheme, kazao je novinarima Zdenko Adrović, direktor HUB-a, dodajući da je to originalno prijedlog talijanskih banaka, prema kojem bi država pomagala bankama koje će produljivati ili odgađati naplatu kredita tvrtkama i stanovništvu koji su pogođeni zbog smanjenja ili prestanka poslovanja uslijed epidemije koronavirusa.
Usporedba mjera pogođenih zemalja: Slovenija daje paket spasa od 998 milijuna eura, Njemačka od 12,4 milijardi eura
HUP traži:
- potpore za skraćivanje radnog vremena
- potpore od 80 posto plaće za radnike na čekanju
- jeftinije kredite za obrtna sredstva poduzetnika
- manje birokracije za potpore malih vrijednosti
- odgodu plaćanja kredita i poreza za turističke djelatnike koji upadnu u probleme
Italija i Francuska:
- od banaka traže odgodu plaćanja kredita za fizičke i pravne osobe
- od Europske središnje banke traže smanjivanje standarda za evaluaciju loših kredita
Europska komisija:
- olabavit će kriterije za državne subvencije
- smanjit će kriterije vezane uz proračunski manjak i javni dug
Slovenija:
- paket spasa od 998 milijuna eura
- povoljnije kreditne linije
- odgodu plaćanja poreza na 24 mjeseca ako tvrtka dokaže da je u problemu zbog problema koje imaju poslovni partneri ili dobavljači (ali ne i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje)
- subvencije za poduzetnike koji smanje broj radnih dana u tjednu
- olakšice za rad od kuće
Njemačka:
- paket spasa od 12,4 milijardi eura
- investicije u prometnice, dostupno stanovanje, digitalne strategije i umjetne inteligencije
- povećanje beneficije radnicima zbog skraćenog radnog vremena